Jezik roda moga

Mjesec hrvatskoga jezika počinje na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, a traje do 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine. Time Mjesec hrvatskoga jezika zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku, jeziku naše pismenosti, kulture i nacionalnoga identiteta. Želimo istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati bogatu hrvatsku jezičnu baštinu i jezičnu povijest.
Ovogodišnji Mjesec hrvatskoga jezika posvećujemo dvojici velikana hrvatske književne i jezične baštine – Ljudevitu Gaju (1809.-1972.) i Petru Preradoviću (1818.-1872.), uz 150. obljetnicu njihove smrti. Njima smo posvetili istraživanje učenika i izložbe koje su nastale nakon toga, kao i recital poezije posvećen hrvatskome jeziku.

Svoju ljubav prema domovini Petar Preradović je snažno iskazivao na vrlo svojstven način, pomoću jedinstvenog oružja – stihovima i pjesmama.
Ljudevit Gaj – reformator jezika i pravopisa
Ljudevit Gaj nije bio samo vodeća osoba hrvatskoga narodnog preporoda početkom 19. stoljeća nego je bio i utemeljitelj suvremenoga hrvatskog pravopisa temeljenog na hrvatskoj štokavštini. Gajeva je zasluga za hrvatsku noviju književnost i kulturu upravo uvođenje jedinstvenog književnog jezika i pravopisa, odnosno grafije. Pravopisna osnova kakvu je Gaj predložio trebala je hrvatsku književnost objediniti i približiti je ostalim slavenskim narodima, osobito onima koji pišu latinicom. Gajeva knjižica Kratka osnova hrvatsko-slavenskoga pravopisanja, tiskana na hrvatskokajkavskom i njemačkom jeziku u Budimu 1830. godine označava početak narodnog preporodnog gibanja u Hrvatskoj početkom 19. stoljeća. O Ljudevitu Gaju više u našoj digitalnoj publikaciji na poveznici: https://issuu.com/rjozic/docs/ljudevit_gaj_