Gutenbergova Biblija - značaj prve tiskane knjige

Gutenbergova Biblija - Prva tiskana knjiga - Pothvat koji je promijenio svijet i unaprijedio znanost
Uz 555. godina smrti Johannesa Gutenberga (oko 1397.-1468.)
Gutenbergova Biblija je prva tiskana knjiga, čiji je tisak počeo 1452. god. a završen 1455. godine. Riječ je o Bibliji koju je tiskao Johannes Gutenberg Gensfleisch, a izdana je u dva sveska velikog formata, na ukupno 1282 stranice, ispisane s obje strane lista, a svaka je stranica podijeljena u dva stupca, koji su raspoređeni u 42 reda. Bogato je ukrašena inicijalnim slovima na početku poglavlja i mnogim minijaturama u boji, koje su izradili razni majstori. Gutenbergova Biblija je tiskano izdanje službenog latinskog prijevoda Svetoga pisma, tzv. Vulgate (naziv od lat. “vulgus” – narod, puk), koju je preveo s hebrejskog i grčkog po zadatku pape Damaza, naš velikan duha – sv. Jeronim (4. st.). Službenom ju je proglasio Tridentski sabor 1546. godine.
Tiskana Biblija postala je kamen temeljac novih istraživanja i sveukupnog znanstvenog, osobito teološkog istraživalačkog napretka; postala je i simbolom gospodarskog napretka s kraja srednjeg vijeka. Kad je Gutenberg dovršio tiskanje Biblije, velika većina europskog puka bila je nepismena. Potkraj XIV. stoljeću samo je 5% pučana u Njemačkoj znalo čitati i pisati. Pojava tiskane Biblije imalo je na području opismenjavanja golemo značenje. Tiskana je Biblija pokrenula i pospješila brzi i stalni proces demokratizacije znanja i kulture. Znanje je od Gutenbergova vremena sve više postajalo opće dobro čovječanstva te se otimalo nadzoru samo klerika u Europi. Izum tiska uvelike je pomogao širenju Biblije među ljudima.
Biblija s kršćanstvom i helenizmom dobiva svjetsko značenje. Preko Biblije su hebrejski, grčki i latinski jezik, oblikovali europske jezike, pojmove, estetiku i moral europskih naroda. Biblijski prijevodi postali su plodno tlo za razvoj pismenosti i književnosti mnogih naroda, pa tako i hrvatskog naroda. Hrvatsku kulturu, kao i ostale europske kulture, osobito likovne umjetnosti i književnost, nemoguće je razumjeti bez poznavanja bogatstva biblijskog sadržaja. Korijeni hrvatske kulture usko su povezani s Biblijom i kršćanstvom. Biblija se kao nijedna druga knjiga ugradila u vjersku, kulturnu, književnu i društvenu povijest i hrvatskog naroda. Biblija se ugradila u cjelokupni duhovni život Hrvata, koji se ne bi mogao razumjeti bez uvida u Sveto Pismo. Biblijska metaforika, biblijske slike i uzrečice, simboli i alegorije, ušle su u hrvatski jezik, kako onaj kojim govori puk, tako i u onaj kojim se pišu knjige, duhovnog i svjetovnog nadahnuća. Duhovnost hrvatskog naroda izvire iz biblijskog poimanja povjerenja i odanosti Bogu te uloge svakog pojedinca i naroda u povijesnom trajanju. ( J. Bratulić, Rječnik biblijske kulture, 256. str.)
O Gutenbergu i njegovoj Bibliji pročitajte više u digitalnoj publikaciji na poveznici: https://issuu.com/rjozic/docs/gutenberg_johann_
O Bibliji u hrvatskoj kulturi ili Bibliji u umjetnosti, više u digitalnim publikacijama na poveznicama: https://issuu.com/rjozic/docs/biblija_u_umjetnosti
https://issuu.com/rjozic/docs/biblija_u_kulturi_hrv._naroda
Pripremile Ruža Jozić i Ina Jozić s učenicima likovne grupe