Od pozlaćenih palača do poznatih ličnosti, kao što su glazbeni maestro Mozart, drum'n'bass duo Camo & Krooked i holivudska zvijezda Christoph Waltz, austrijska prijestolnica nezaobilazno je odredište za svakog putnika koji istražuje Europu. Beč ima 1400 kilometara biciklističkih staza pa ti neće biti teško obilaziti njegove parkove i vrtove, kojih je više od dvije tisuće. Za izletnike i planinare u blizini je Bečka šuma (njem. Wienerwald), zaštićeno područje mreže Natura 2000.
Simbol Bratislave svakako je impozantan pravokutni dvorac koji se uzdiže nad gradom. Ali to nikako nije njezina jedina atrakcija. Bratislava se smjestila između Dunava i Malih Karpata, a našla se i na trećem mjestu popisa najzelenijih gradova svijeta (nakon Aucklanda i Reykjavíka). Svoju otpornost na klimatske promjene jača tako što poboljšava upravljanje kišnicom, gradi zelene krovove i nastoji zaštititi svoje građane od vrućina tijekom toplinskih valova. Inicijativa DiscoverEU ima izazov za sve mlade fotografe: popnite se na vrh Bratislavskog dvorca i snimite što bolju fotografiju – što više parkova i zelenih krovova uhvatite, to bolje! Prihvatiš li taj izazov, fotografiju objavi na Instagramu s oznakom #DiscoverEU.
Koliko se lako svojim gradom krećeš pješice? Što bi te potaknulo da u gradu više hodaš, a manje se voziš autom ili javnim prijevozom? Tim se pitanjem bave u mađarskom gradu Nyíregyházi. Nyíregyháza sudjeluje u projektu Citywalk, koji sufinancira EU, a čiji je cilj da lokalne ulice budu privlačnije za pješačenje. Time bi se smanjili prometni čepovi, kao i emisije stakleničkih plinova.
Cluj-Napoca nezaobilazno je odredište za ljubitelje kreativnosti i kulture. Osim toga, taj grad svojim stanovnicima i posjetiteljima nastoji osigurati što zeleniji javni prijevoz. Uz pomoć sredstava EU-a modernizirao je tramvajsku mrežu – tramvaji su ondje sada dvostruko brži, a uz tračnice su niknule zelene površine. Taksi dozvole izdaju se isključivo električnim vozilima pa je taksi postao održiv način za kretanje gradom. Naša je preporuka da se tramvajem zaputiš do stanice Opera Maghiară. Ondje ćeš pronaći središnji gradski park s dražesnim fontanama i jezerom kojim se možeš provozati pedalinom.
Transilvanijski Braşov poznat je i kao „zelena prijestolnica” Rumunjske. Bio je jedan od prvih potpisnika Sporazuma gradonačelnika, programa EU-a koji u borbi protiv klimatskih promjena ujedinjuje lokalne samouprave iz cijele Europe. Nad gradom se nadvija masivna gora Tâmpa, prirodni rezervat koji je EU uključio u mrežu Natura 2000 kako bi se zaštitile lokalne rijetke ptičje vrste, veprovi, medvjedi i leptiri. Sjedni na žičaru i baci pogled na veliki natpis BRAŞOV uz jedan od gorskih vrhova – baš kao na poznatom obronku u Hollywoodu!
Dunav izvire u Njemačkoj i vijuga Europom sve do Crnog mora. Na njegovu pitoresknom ušću, koje je zaštićeno kao područje mreže Natura 2000, smjestio se rumunjski grad Tulcea. Ondje možeš naići na jedinstvene životinjske vrste ili se priključiti volonterima koji održavaju čistoću dunavskih obala.
