Iako glavni grad Mađarske mnogo drži do svoje tradicije, okrenut je i budućnosti te provodi održivu i uključivu preobrazbu svojeg urbanog okoliša. Time Budimpešta postupno sve više utjelovljuje vrijednosti i ciljeve novog europskog Bauhausa. Primjer za to je projekt rashladnih koridora CoolCos (Cooling Corners and Corridors), čiji je cilj stvaranje inovativnih struktura za smanjenje utjecaja toplinskih valova. Grad je 2015. dobio posebno priznanje na EU-ovoj dodjeli Nagrada za pristupačnost grada.

Ako trebaš trenutak mira dok razgledavaš grad, prošeći Margitinim otokom (Margit-sziget) – zelenom oazom usred Dunava. Ili svrati u klimatski vrt socijalnog poduzeća Aurora, dražesno mjestašce kojem je cilj vratiti prirodne ekosustave u urbano okruženje. Tu možeš mnogo naučiti o vrtlarstvu i sigurnosti opskrbe hranom.

Ako voliš umjetnost, možeš posjetiti galeriju FKSE, koja je posebno namijenjena mladim umjetnicima i bavi se društvenim pitanjima.

Za kraj se popni na Dvorsko brdo (Várhegy) s pogledom na divnu Ribarsku utvrdu (Halászbástya), na grad i Dunav.

Nyíregyháza sudjeluje u projektu u okviru programa Interreg Europe u području održivosti s težištem na digitalnom gospodarstvu. Projekti u okviru Interrega povezuju lokalne vlasti kako bi razmjenjivale inovativna i održiva rješenja za izazove regionalnog razvoja. Kako bi se povećao broj korisnika i proširila lokalna povijesna baza podataka, knjižnica u Nyíregyházi građanima pomaže u korištenju digitalnih sustava i uređaja. Uz to, u cilju promoviranja književnosti uspostavila je telepoetsku kabinu, u kojoj posjetitelji mogu odabrati pjesmu s popisa i poslušati je.

Treba ti malo zelenila? Primjer integracije prirode u urbani krajolik, jednog od glavnih ciljeva novog europskog Bauhausa, možeš vidjeti u Botaničkom vrtu Tuzson János, koji je dio gradskog sveučilišta. Obiluje raznovrsnim biljkama, a ima i veliki staklenik, japanski vrt i jezero.

Svakako otiđi do glazbene fontane u Sóstóu i uživaj u njezinoj spektakularnoj predstavi. Možeš i posjetiti muzej na otvorenom u Sóstóu, koji je prije bio selo, otkriti kako su ljudi nekad živjeli i sudjelovati u demonstracijama narodnih tradicija.

Drugi najmnogoljudniji grad Rumunjske i neslužbeni glavni grad Transilvanije, Cluj-Napoca, zelen je i uključiv. Duga sveučilišna tradicija i rad na urbanom razvoju čine ga jednim od vodećih gradova kad je riječ o urbanom poboljšanju u skladu s novim europskim Bauhausom. U njemu se nalaze centar CREIC za kreativne industrije i jedno od najvećih sveučilišta u EU-u te je jedan od gradova uzora u okviru projekta ROCK jer pokazuje kako se obnova, razvoj i rast mogu temeljiti na kulturnoj baštini.

Iskoristi priliku i da posjetiš Centar za urbanu kulturu, smješten u staroj zgradi kasina usred glavnog gradskog parka.

Dok šetaš gradom, svakako obrati pozornost na njegove prekrasne zgrade u gotičkom stilu. Posjeti i Etnografski park Romulus Vuia, u kojem ćeš otkriti narodnu kulturu Transilvanije.

Vrijedi posjetiti i botanički vrt, u kojem ćeš pronaći rimski i japanski vrt, botanički muzej i brojne šarene biljke i cvijeće.

Gleda ti se film ili sluša živa glazba? Ako si u gradu za vrijeme Međunarodnog filmskog festivala Transilvanije (TIFF), imat ćeš mnogo prilika za to! Zanimljiv može biti i odlazak u inovativni frizerski salon Hairgonomy, u kojem redovito gostuju DJ-i i održavaju se glazbeni nastupi uživo.

Sighișoara je jedan od najstarijih naseljenih gradova opasanih zidinama na svijetu. Grad korijene vuče iz transilvanske saske kulture i uključen je u UNESCO-ov program za gradove koji su na popisu svjetske baštine. Cilj je tog programa očuvati povijesnu vrijednost grada i unaprijediti njegove moderne aspekte, što rezultira uspješnom mješavinom tradicije i inovacija u duhu novog europskog Bauhausa.

Povijesno središte grada, njegovu citadelu, UNESCO je 1999. proglasio spomenikom svjetske baštine. Uputi se u šetnju popločanim pješačkim zonama tog grada i uživaj u njegovim šarenim zgradama, kao što je zelena Casa Venețiană.

Ako te zanimaju srednjovjekovne tradicije, isplaniraj posjet tako da u gradu budeš za vrijeme zanimljivih srednjovjekovnih festivala.

Provedbom projekta kompostiranja „Hrana za Zemljuˮ Bukurešt se sve više približava održivom načinu života. U tom se gradu provode i dva projekta finalista za nagradu novog europskog Bauhausa: Dăm Click pe România (Kliknimo na Rumunjsku), u okviru kojeg se doniraju obnovljena računala radi smanjenja razlika u obrazovanju, i Metakitchen, umjetnička instalacija za oživljavanje recepata iz prošlosti.

Zahvaljujući svojoj prekrasnoj arhitekturi Bukurešt je poznat kao „mali Pariz istoka”. Arcul de Triumf, Muzej „George Enescu” i Pasajul Macca-Vilacrosse samo su neka od šarmantnih mjesta koja podsjećaju na francusku prijestolnicu i svakako ih vrijedi posjetiti.

Prošeći starim gradom i uživaj u njegovom povijesnom ozračju. A ako pada kiša i želiš pobjeći od sivila, čeka te Pasajul Victoriei, ulica cijela natkrivena šarenim kišobranima.

Plovdiv je 2019. bio jedna od europskih prijestolnica kulture i iskoristio je status kulturnog središta kako bi ubrzano napredovao na svojem putu da postane održiv, lijep i uključiv grad, a poduzeo je i mjere za suzbijanje onečišćenja zraka.

Među projektima koji utjelovljuju vrijednosti novog europskog Bauhausa u Plovdivu se ističe projekt Gradski snovi. U okviru tog projekta primjenjuje se održiv i umjetnički pristup oživljavanju napuštenih područja gradske četvrti Kapana, s posebnim fokusom na inovacijama, otkrićima, kulturi i kreativnosti.

Umjetnost je preobrazila gradski pejzaž Plovdiva. Posvuda po gradu pronaći ćeš grafite umjetnica nastale kao dio projekta Osjećaj za grad, inspiriranog idejom uključivosti, sigurnosti i održivosti.

Dok si u Plovdivu, svakako posjeti Regionalni etnografski muzej, ne samo zbog njegove prekrasne oslikane fasade, već i zbog njegova postava, koji prikazuje bugarsku tradiciju i kulturu.

Istanbul – grad koji povezuje dva kontinenta – uključen je u UNESCO-ovu Mrežu kreativnih gradova kao centar za dizajn. Godišnji sajam umjetnosti Suvremeni Istanbul, na kojem se predstavljaju nove kreativne ideje, samo je jedno od mjesta na kojima se izražava kreativni duh grada.

Modernu verziju starih tradicija možeš vidjeti na tržnici u gradskoj četvrti Kadıköy, gdje su uvedena nova kolica za prijevoz hrane, koja je osmislio kolektiv umjetnika i dizajnera TAK.

Kad je riječ o postizanju ciljeva novog europskog Bauhausa kao što su zelena i uključiva rješenja, jedan od zanimljivih primjera u Istanbulu jest pješačka zona u gradskoj četvrti Laleli, gdje tijekom dana možeš prošetati ulicama bez automobila.

Ako se želiš vratiti u osmansko doba, svakako posjeti Plavu džamiju, jednu od turskih kulturnih i povijesnih znamenitosti, ili palaču Topkapı, koja je stoljećima bila glavna rezidencija osmanskih sultana.