Na zapadnoj obali Irske, u pokrajini Connacht, smjestio se grad Galway, dobitnik nagrade Europski zeleni list za 2017. Okružen je nepreglednim šumama, a rijeka Corrib protječe samim centrom grada pa je cijeli kraj poznat po raskošnoj flori i fauni. Osim toga, isplati se unajmiti bicikl i posjetiti plaže zapadno od gradske luke – više njih dobilo je plavu zastavu za visoku kvalitetu vode za kupanje.

Malteška prijestolnica Valletta odabrana je kao jedna od Europskih prijestolnica kulture 2018. Taj prekrasan grad pun uskih uličica i skrovitih vrtova našao je mjesto i na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Valetta je i među gradovima Europe koji su se obvezali da će do 2050. postati ugljično neutralni, a bori se i protiv onečišćenja plastikom u sredozemnom morskom bazenu. Potez obale sjeverozapadno od Valette proglašen je zaštićenim područjem mreže Natura 2000 kao stanište dobrog dupina i glavate želve. Zbog velike raskoši podmorja to je i sjajno mjesto za ronjenje!

Troodos je najveći i najviši planinski lanac na Cipru. Osim zahtjevnijih planinarskih staza ondje ćeš pronaći slikovita brdska mjestašca i zanimljive bizantinske crkve. Najviši mu je vrh Olimbos. Nije riječ o mitološkom Olimpu, domu antičkih bogova (taj je u Grčkoj), ali i s vidikovca na Olimbosu puca božanstven pogled na Cipar. Troodos zimi privlači ljude željne snijega, a ljeti sve koji se žele rashladiti od ciparskih vrućina. Kako bi se zaštitila ciparska bioraznolikost i lokalne divlje vrste, šumski park prirode na Troodosu proglašen je jednim od zaštićenih područja mreže Natura 2000. Za posjet Troodosu svakako pripremi dalekozor i uživaj u promatranju lokalnih ptica!

U glavnom gradu Islanda čekaju te slatki kafići i vrlo živa kulturna, kreativna i glazbena scena. Zahvaljujući visokoj vulkanskoj aktivnosti na otoku Island crpi oko 85 % svoje ukupne energije iz domaćih obnovljivih izvora, kao što su vodeni ili geotermalni izvori. U prijevodu, Reykjavík je pravo mjesto za ljubitelje prirodnih toplih izvora i termalnih bazena. Ekološka postignuća Reykjavíka govore sama za sebe – 2013. bio je finalist Nagrade za zelenu prijestolnicu Europe i jedan je od najzelenijih svjetskih gradova s 411 kvadratnih metara zelenog prostora po stanovniku.