Oslo je savršen primjer sklada prekrasnih starih zgrada i moderne arhitekture u održivom urbanom prostoru dostupnom svima. Norveška, zajedno s ostalim nordijskim zemljama, sudjeluje u projektu „Nordijski ugljično neutralni Bauhaus” u okviru laboratorija novog europskog Bauhausa. Cilj je tog projekta kroz arhitekturu, dizajn i umjetnost pronaći načine za gradnju i život na ugljično neutralan i uključiv način. 

Kao zelena prijestolnica Europe 2019. Oslo ima mnogo atrakcija kod kojih se već u izgradnji vodilo računa o pristupačnosti. Posjeti novi Nacionalni muzej – najveći muzej umjetnosti u nordijskim zemljama – i vidjet ćeš kako umjetnost čini dostupnom svima, i to ne samo djeci i obiteljima, već i osobama s različitim potrebama, kao što su korisnici invalidskih kolica, osobe s oštećenjem vida ili sluha i osobe kojima su potrebni psi pomagači. Osim uključivosti, novi muzej pazi i na održivost: u njegovoj su gradnji u obzir uzeti ambiciozni klimatski ciljevi, i to u okviru pilot-projekta iz norveškog programa FutureBuilt. Posjeti i Trg Schandorff, koji je iz parkirališta pretvoren u urbani zeleni prostor.

Dok si u Oslu, istraži i Norsk Folkemuseum, u kojem možeš naučiti mnogo toga o posljednjem europskom autohtonom narodu, Laponcima.

Povijesno poznat po svojoj morskoj luci (najvećoj u nordijskim zemljama), Göteborg se tijekom godina razvio u živo urbano središte, prepuno zelenih, održivih i uključivih prostora, koji u potpunosti odražavaju vrijednosti novog europskog Bauhausa. 

Posjetitelji parka Regnlekplatsena pronaći će tradicionalni gradski park pretvoren u moderno „kišno” igralište, s mogućnostima za igru na otvorenom čak i kad pada kiša. Iako je igralište namijenjeno djeci, to je javni prostor u kojem mogu uživati ljudi svih dobi pa je vrlo popularan među stanovnicima Göteborga.

Ako posjetiš Göteborg ove godine, doživjet ćeš nešto posebno. Povodom proslave 400. obljetnice grada (odgođene zbog COVID-a) na javnim će se gradskim prostorima organizirati izložba na otvorenom. Predstavit će se projekti oblikovani na temelju ideja koje su predložili lokalni stanovnici, s naglaskom na urbanoj transformaciji, održivosti i uključivosti. 

Göteborg je nedavno u prvom izdanju Nagrada EU-a za prijestolnice raznolikosti i uključivosti dobio srebrnu nagradu, i to za rad na uključivanju romske zajednice. Poznat i po svojim inicijativama za podršku LGBTQ+ obiteljima u predškolskim ustanovama, 2014. dobio je Nagradu za pristupačnost grada, a 2020. proglašen je europskom prijestolnicom pametnog turizma. 

U potpunosti u skladu s vrijednostima novog europskog Bauhausa, Jönköping je grad koji u urbanom razvoju blisko surađuje s građanima svih dobnih i društvenih skupina. Osvojio je Nagradu za pristupačnost grada 2021. zahvaljujući povećanju pristupačnosti grada osobama s invaliditetom. Tako su u gradu sada na raspolaganju taktilne karte i oznake, pristupačni audiovodiči i lako čitljive informacije o gradu, pločnici su pristupačni i na njima su postavljene taktilne oznake te je omogućen pristup invalidskim kolicima bez prepreka.

Svakako vrijedi posjetiti gradski muzej suvremene umjetnosti Österängens Konsthall. Kao dio švedskog pokreta za veću dostupnost umjetnosti građanima svih dobnih i društvenih skupina, muzej organizira radionice za djecu i služi kao društveni centar. 

Među ljubiteljima aktivnosti na otvorenom Jönköping je popularan zahvaljujući velikoj ponudi dobro osmišljenih i pristupačnih aktivnosti u prirodi i brojnim pješačkim stazama oko grada prilagođenima invalidskim kolicima. Nemoj propustiti ni popularni glavni park, s netaknutim prirodnim područjima, životinjskim nastambama, muzejom na otvorenom i muzejom ptica, restoranima i kafićima, igralištem, terenom za minigolf i stadionom, a posebno su zanimljive staze posvećene najistaknutijim Šveđankama.

Holbæk je neuobičajena destinacija, ali ima mnogo toga za ponuditi. U luci ćeš pronaći prekrasne stare drvene brodove, kao i restorane i mjesta za besplatno posuđivanje bicikala. Ako te zanima povijest, obavezno posjeti Muzej grada Holbæka – kompleks od 12 kuća u kojima se prikazuje kako su nekad živjeli stanovnici Holbæka.

Projekt stambenog zbrinjavanja beskućnika, koji je pokrenula arhitektica Astrid Lykke Nielsen, bio je dobitnik Nagrade za mlade nade novog europskog Bauhausa 2021. Cilj je projekta ponuditi alternativne oblike smještaja, u kojima se postiže ravnoteža između osjećaja zajedništva i privatnosti stanara. Za razliku od mnogih privremenih rješenja za smještaj beskućnika, u okviru tog projekta grade se trajni, održivi, atraktivni i visokokvalitetni stanovi za građane koji se suočavaju s beskućništvom.

Osim toga, u gradu se organiziraju i brojne aktivnosti za starije osobe. Tu su, primjerice, posebni centri za aktivnosti i zdravlje, a osnovano je i Vijeće starijih građana, koje surađuje s gradskim vijećem na pitanjima koja su važna starijim članovima zajednice. 

Prošeći pješačkim stazama koje povezuju grad s obližnjim mjestima. Među najpopularnijima su staze fjordova, ledenog doba i močvara, do kojih se može doći pješice ili biciklom. Možeš posjetiti i zvjezdarnicu u Brorfeldeu, mjestašcu u blizini Holbæka, koja je najveća u Danskoj. Razne aktivnosti nude se i danju i noću, a pristup je moguć i invalidskim kolicima. 

Danska je poznata po svojem elegantnom i funkcionalnom dizajnu i umijeću Danaca da se udobno smjeste i održavaju dobro raspoloženje tijekom dugih zima (hygge). Sve je to vidljivo u Kopenhagenu. To je i jedan od gradova s najboljom infrastrukturom za bicikliste na svijetu, a proglašen je i jednim od gradova čiji su stanovnici najsretniji. Pravi odraz vrijednosti novog europskog Bauhausa!

Kopenhagen je 2021. osvojio nagradu Eurocities za svoj gradski dizajnerski projekt, koji je obuhvaćao 300 lokacija za skladištenje viška kišnice i istodobno poboljšanje javnih prostora. Uz to, UNESCO je grad proglasio Svjetskom prijestolnicom arhitekture za 2023., među ostalim zato što ondje djeluje Bjarke Ingels Group. Pogledaj samo njihovo skijalište na pogonu za proizvodnju energije iz otpada!

S druge strane, poznata stara zgrada u ulici Billedvej primjer je skladne mješavine starog i novog. U okviru projekta postojeća je zgrada prenamijenjena i vertikalno proširena. U njoj su sada i poslovne i stambene jedinice i postignuta je ravnoteža privatnih, javnih i zajedničkih prostora. Stanovi su različitih veličina kako bi bili pristupačni stanarima s različitim razinama prihoda. Poznato je da takav pristup povećava toleranciju prema raznolikosti i poboljšava kvalitetu stanovanja, što doprinosi društvenoj održivosti. 

U Kopenhagenu se nalazi i akvarij Plavi planet, koji je u potpunosti dostupan osobama s invaliditetom, a sama se zgrada ističe svojom inovativnom i održivom arhitekturom. Odozgo akvarij podsjeća na divovski vrtlog, a kad se gleda s tla, čini se da pluta u okruglom bazenu, u kojem se vidi odraz zgrade.

Hamburg je poznat po zelenim i održivim inicijativama koje odražavaju vrijednosti i ciljeve novog europskog Bauhausa. Zahvaljujući tome, 2021. osvojio je nagradu Zeleni grad godine, a 2011. proglašen je zelenom prijestolnicom Europe. Osim održivih, zelenih ideja, njegove gradske četvrti primjeri su istinski uključivih i modernih metropolskih područja pa ga svakako vrijedi posjetiti. 

HafenCity jedan je od najambicioznijih projekata u središtu Hamburga. U samo nekoliko godina industrijska je luka u kojoj gotovo nije bilo stanovništva pretvorena u urbani prostor s raznolikim društvenim i kulturnim sadržajima. Za razliku od mnogih popularnih područja u središtu grada, tu se u gradnji prednost ne daje jednočlanim kućanstvima. Širok raspon životnih koncepata, cijena i arhitektonskih stilova privlači raznolike stanovnike, kao i društvene organizacije u području skrbi i njege. Nekoliko prostora u obližnjem povijesnom kompleksu skladišta (Speicherstadt), koji se nalazi na UNESCO-ovom popisu Svjetske baštine, itekako vrijedi posjetiti. Među ostalim zanimljivostima tu je koncertna dvorana Elbphilharmonie, otvorena 2017., sa svojom upečatljivom modernom fasadom.

Legendarna riblja tržnica u Hamburgu, koja se otvara u 5 sati ujutro (odnosno u 7 nedjeljom), vrlo je popularna među stanovnicima grada. Prodavači ranoranioci i noćne ptice glasno reklamiraju svoje proizvode (i to ne samo ribu, već i voće, povrće, sireve i još mnogo toga) dok obitelji obavljaju svoju tjednu kupovinu.

Nikozija ima bogatu i burnu povijest. Smatra se „posljednjim podijeljenim glavnim gradom na svijetu”. Njezina je posebnost Zelena linija, koja razdvaja grčku govornu zajednicu od turske govorne zajednice na sjeveru. Međutim, zahvaljujući popuštanju ograničenja na granici prije 20-ak godina, možete posjetiti obje strane Nikozije.

Na takvim mjestima čija je povijest obilježena razdorom važno je tražiti jedinstvo. U ciparskoj se prijestolnici u okviru novog europskog Bauhausa provodi projekt Vrtovi budućnosti, koji je pobijedio na javnom glasovanju u kategoriji „Vraćanje osjećaja pripadnosti”. Vrtovi su osmišljeni kao uključiv, zajednički prostor koji može pomoći u ujedinjenju zajednica i oživljavanju osjećaja pripadnosti i povezanosti među građanima.

Projekt Vrtovi budućnosti ima četiri glavna cilja: poticanje održivog razvoja, poticanje kružnog gospodarstva primjenom načela gradnje od otpada, omogućavanje lokalnom stanovništvu da postanu poljoprivredni poduzetnici i podržavanje njihove zelene društvene ambicije, te pružanje korisnih informacija i iskustva za druge slične projekte u Cipru.

Iako je Nikozija orijentirana na budućnost, ima i bogatu povijest, koju vrijedi istražiti. U Muzeju Cipra nalaze se neki od arheoloških nalaza tog otoka, primjerice keramika, nakit, skulpture i kovanice, koji potječu čak iz neolitika, ledenog doba, brončanog doba i grčko-rimskog razdoblja.