Bjelostok se naziva zelenim plućima Poljske i to već govori samo za sebe. Ima mnoštvo parkova, trgova i šuma i priroda zauzima trećinu površine grada, što je potpuno u skladu s načelima održivog urbanog razvoja koja promiče novi europski Bauhaus.

Prvi „džepni park” u gradu pravo je otkriće. Prilagođen građanima svih dobi, taj malen, ali privlačan park ima klupe za starije i osobe s invaliditetom, ljuljačke za djecu, ekološki prihvatljivu rasvjetu i stalke za bicikle.

Budući da se Bjelostok nalazi u blizini granica Poljske s Litvom, Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, tijekom godina je privukao dosta migranata, zahvaljujući čemu u tom gradu danas vlada duh otvorenosti. Uz većinsko židovsko stanovništvo, koje tu živi još od početka 20. stoljeća, sad je tu i mala zajednica tatarskih muslimana, koja ima islamski centar i prostor za molitvu.

Ako želiš u profinjen večernji izlazak, možeš otići u Podlasku operu i filharmoniju, najveću i najmoderniju kulturnu instituciju u gradu. Svakako obrati pažnju i na samu zgradu sa staklenom vanjskom strukturom i prirodnim unutarnjim uređenjem. Uz to, s krova punog biljaka pruža se panoramski pogled.

Kaunas je drugi grad po veličini u Litvi, a smjestio se na ušću rijeke Vilije u rijeku Njemen. Sloboda mišljenja utjelovljena je u tom gradu pa nije ni čudo što u njemu postoji Avenija slobode (Laisves Aleja na litavskom), dužine 1,6 km, što je čini jednom od najdužih pješačkih ulica u Europi.

U okviru Festivala novog europskog Bauhausa taj moderan grad organizirao je popratno događanje na temu uloge dizajna u kružnom gospodarstvu. U gradu je dostupan digitalni alat za mapiranje Genius Loci, koji su osmislili i izradili građani kako bi se zaštitila gradska četvrt Šančiai i pratio njezin urbani razvoj. Izrađene karte omogućavaju i jačaju kolektivno građanstvo.

Od 2022., kad je bio jedna od Europskih prijestolnica kulture, Kaunas se postupno pretvara u „veliku europsku pozornicu” i organizira stotine događanja u zatvorenim prostorima i na otvorenom.

Možeš posjetiti brod NEMUNO7, jedno od glavnih mjesta na kojima su se održavala događanja dok je Kaunas bio europska prijestolnica kulture, koje odražava vrijednosti novog europskog Bauhausa. Taj stari plovni bager pretvoren je u kulturni prostor kako bi potaknuo na promišljanje o ulozi vode u prirodi.

Uključivost i pristupačnost glavne su značajke nekoliko lokacija u gradu. Na primjer, u povijesnoj predsjedničkoj palači dostupni su vodiči na šest jezika, uključujući znakovni jezik i Brailleovo pismo. A ako želiš naučiti više o povijesti grada, posjeti festival CityTelling, na kojem se okupljaju muzeolozi, dramatičari, povjesničari, pripovjedači i lokalni aktivisti i slave multietnička „sjećanja Kaunasa”.

Znaš li da je u Rigi najveća koncentracija secesijske arhitekture na svijetu? Prošetaj gradskim ulicama i pronađi što više prekrasnih zgrada koje utjelovljuju arhitektonske vrijednosti i ciljeve novog europskog Bauhausa!

U latvijskom glavnom gradu kriju se razni prostori osmišljeni na temelju načela pristupačnosti i održivosti. Takav je, primjerice, Mežaparks, najpoznatiji gradski park, s kućama, dinama, šumama i jezerom, u kojem se građani mogu rekreirati, posjećivati kulturna događanja i uživati u prirodi.

Želiš istražiti neka mjesta na kojima je arhitektura sjedinjena s prirodom? Onda svakako posjeti palaču kulture Ziemeļblāzma, koja se nalazi usred velikog parka. Možeš pogledati i nedavno obnovljenu veliku pozornicu u Mežaparksu, izgrađenu 50-ih godina 20. stoljeća. Taj impresivan arhitektonski objekt višenamjensko je rekreativno područje sa zelenim površinama i okruženo šumom.

Latvijski etnografski muzej na otvorenom jedan je od najstarijih i najvećih muzeja na otvorenom u Europi. Njegovih 118 pažljivo očuvanih povijesnih građevina smješteno je uz rub velike borove šume, što posjetiteljima pruža osjećaj slobode dok istražuju.

Kao zelena prijestolnica Europe 2023., Tallinn utjelovljuje duh urbane avangarde, slobode i brige za okoliš i tako savršeno odražava načela novog europskog Bauhausa. Put oprašivača primjer je integracije prirode u urbani krajolik stvaranjem livadnog koridora koji povezuje gradske četvrti. S druge strane, Tallinn je zahvaljujući kombinaciji srednjovjekovne povijesti i postsovjetskog utjecaja na njegovu arhitekturu danas raznolik i bezvremen grad.

Taj obalni baltički grad obiluje krajolicima koji oduzimaju dah, često u kombinaciji s održivim i uključivim prostorima kao što je Muzej umjetnosti Kumu. Okrenuta prema velikom otvorenom prostoru parka Kadrioru, ta funkcionalna, moderna i energetski učinkovita zgrada odraz je estonske građevinske tradicije. Vrijedi posjetiti i Kreativni grad Telliskivi, kulturni centar u kojem se kreativne zajednice sastaju u duhu uključivosti. Ta nekadašnja industrijska zona pretvorena je u mjesto na kojem se održavaju razna događanja, od izložaba i koncerata do buvljaka i festivala, a pronaći ćeš i butike i kafiće.

Glavni grad Finske, jedan od gradova junaka novog europskog Bauhausa, 2021. organizirao je raspravu o dizajnu utemeljenu na jednom od glavnih načela te inicijative: planiranju gradova na održiv i uključiv način.

U središtu grada nalazi se zadivljujuća središnja knjižnica Oodi, izgrađena od stakla, čelika i drva u kombinaciji tradicionalnog i inovativnog dizajna. Osmišljena u duhu uključivosti s ciljem da bude dostupna svima, knjižnica svim građanima, uključujući zajednice u nepovoljnom položaju i mlade, omogućava pristup znanju.

Urbana regeneracija česta je tema u Helsinkiju. Tvornica kabela (Kaapelitehdas), izgrađena 50-ih godina 20. stoljeća za industrijsku namjenu, danas je najveći finski kulturni centar s, među ostalim, sportskim klubovima, umjetničkim školama, muzejima i galerijama, rasprostranjenima na pet hektara površine.

Želiš pobjeći od gradske buke? Kapelica u gradskoj četvrti Kamppi pravo je mjesto za to! Ta drvena „kapelica tišine” savršeno je mjesto na kojem možeš umiriti misli i uživati u miru i tišini.