Borci za ljudska prava – uzor svima nama

Posljednje ažuriranje petak, 27/08/2021

Europski parlament dodjeljuje Nagradu i stipendije Saharov kao podršku aktivistima koji se izlažu opasnosti u borbi za ljudska prava. Zahvaljujući toj potpori mladi poput vas mijenjaju svijet nabolje.

Nagrada se dodjeljuje kao priznanje za hrabro promicanje i zaštitu ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavine prava i demokracije, a sastoji se od stipendije i novčanog iznosa. Kako se nagrada dodjeljuje?

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po dobitniku Nobelove nagrade za mir Andreju Saharovu, dodjeljuje se pojedincima, skupinama ili organizacijama koji su se posvetili promicanju i zaštiti ljudskih prava mirnim putem.

Svatko može biti kandidat. Svake godine zastupnici u Europskom parlamentu nominiraju potencijalne pobjednike, a parlamentarni odbori za vanjske poslove i razvoj odlučuju koja će tri kandidata ući u uži izbor. 

Predsjednik Parlamenta i čelnici klubova zastupnika zatim odabiru pobjednika za tu godinu, koji dobiva nagradu od 50 000 eura i izravan pristup mreži zastupnika u Europskom parlamentu i nevladinih organizacija.
Prethodni su pobjednici 2016. naglasili neprocjenjivu političku potporu koju EU može pružiti aktivistima diljem svijeta. Parlament je nakon toga pokrenuo program stipendija Saharov za borce za ljudska prava iz trećih zemalja. 

Borci za ljudska prava mogu se izravno prijaviti za jednu od 14 godišnjih stipendija, o kojima odlučuje skupina zastupnika u Europskom parlamentu koja se bavi potporom demokraciji u cijelom svijetu. Slijede dva tjedna intenzivnog programa u Bruxellesu i u Globalnom kampusu za ljudska prava u Veneciji, a sudionici imaju i priliku susresti se s političarima i drugim utjecajnim osobama koje mogu doprinijeti pozitivnim promjenama.

No to nije sve što im se pruža: dobitnici Nagrade i stipendija Saharov mogu stupiti u kontakt s Europskim parlamentom i lokalnim delegacijama EU-a u matičnoj zemlji kako bi nastavili sa svojim radom. 

Ako vas zanima tko su dobitnici nagrade i i kako su to postali, nastavite čitati.

„The Restorers” – finalistice Nagrade Saharov za 2019.

Na svijetu živi više od 200 milijuna djevojaka i žena koje su pretrpjele genitalno sakaćenje, tj. djelomično ili potpuno uklanjanje vanjskih spolnih organa iz nemedicinskih razloga. Većina njih u tom je trenutku bila mlađa od 15 godina. 

Pet tehnološki potkovanih tinejdžerica iz Kenije – Ivy Akinyi, Macrine Onyango, Synthia Otieno, Purity Ouma i Stacy Owino – odlučilo je pod vodstvom mentorice Dorcas Adhiambo Owinoha razviti aplikaciju za suzbijanje te prakse.

Preko aplikacije i-Cut djevojčice kojima prijeti genitalno sakaćenje ili su bile podvrgnute tom postupku mogu jednostavno i brzo zatražiti liječničku i pravnu pomoć. U aplikaciji se mogu pronaći informacije o genitalnom sakaćenju žena, a mogu se i prikupljati donacije za financiranje daljnjeg rada u tom području.

Dosad se ovaj ženski tim pretežno bavio uslugama i zajednicama u sjeverozapadnom dijelu Kenije. 

No to bi se ubrzo moglo promijeniti.

„Zahvaljujući tome što smo dobile nagradu naš je rad postao vidljiviji drugim organizacijama koje se bore protiv genitalnog sakaćenja žena”, kaže Dorcas. „To nas je potaklo da potražimo i druge načine da proširimo svoj angažman.”

Ovim djevojkama ne manjka ambicije. S obzirom na to da su žrtve genitalnog sakaćenja žene i djevojčice širom svijeta, članice tima žele proširiti svoju potporu na više zajednica, više dijelova Kenije, pa čak i u druge zemlje.

I sve to mogu svojom aplikacijom.

Asma Kaouech – dobitnica stipendije Saharov 2017.

Ova 27-godišnja Tunižanka suosnivačica je i voditeljica organizacije mladih Fanni Raghman Anni, što znači "moja umjetnost unatoč meni”. Ta organizacija koristi alternativne načine izražavanja, kao što su grafiti ili ulično kazalište, za promicanje ljudskih prava na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. 

Njezin je rad usmjeren na sprečavanje radikalizacije mladih i drugih ranjivih skupina, kojima nastoji ponuditi alternativu. Marginaliziranim osobama pruža se prilika da se izraze i otvoreno se zalažu za toleranciju u svojoj sredini.

Asma je već bila iskusna aktivistica za ljudska prava prije nego što je osnovala tu organizaciju tijekom tuniške revolucije 2011. Danas svoja iskustva prenosi drugim aktivistima.

Ravnopravniji, pravedniji i održiviji svijet i dalje je njezin krajnji cilj. „Vjerujem da su sva ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima”, kaže Asma.

Dodaje: „Stipendija mi je poticaj da se borim za ljudska prava, a pripadnost većoj mreži za potporu ujedno mi pruža osjećaj sigurnosti.”

Asma tvrdi da još uvijek ima mnogo posla. Kao uzroke novih problema navodi trenutačnu političku i sigurnosnu nestabilnost, klimatske promjene i globalnu pandemiju.

„Borci za ljudska prava potrebniji su nam nego ikad”, zaključuje Asma.

Lorent Saleh – Nagrada Saharov za 2017.

Lorent je započeo svoj aktivizam kao mladić, kad je predvodio studentske prosvjede za demokraciju i ljudska prava u rodnoj Venezueli. Nakon što je nekoliko puta uhićen pod nejasnim optužbama kao što je „širenje lažnih informacija”, pobjegao je u Kolumbiju. 

Deportiran je natrag u Venezuelu 2014., ovaj put optužen za provođenje paravojne obuke i planiranje napada na državu, ali nikada nije bilo službene optužnice. 

Sljedeće četiri godine proveo je u zatvoru, a više od polovine tog vremena proboravio je u sjedištu venezuelske obavještajne službe SEBIN. U zatvoru je bio izložen „bijelom mučenju”: bio je zatvoren u izolaciji i pod stalnim nadzorom u maloj ćeliji u kojoj je stalno gorjelo bijelo svjetlo.

Ipak se pojavio tračak nade. Kao pripadniku demokratske oporbe Venezuele Lorentu je 2017. zajedno s drugim prodemokratskim aktivistima i političkim zatvorenicima dodijeljena Nagrada Saharov. U listopadu 2018. konačno je pušten na slobodu te je otišao u egzil u Španjolsku. 

„Nagrada Saharov potvrdila je vrijednost moje dugogodišnje borbe”, kaže Lorent. „Bila je znak potpore svem mojem trudu i mnogim ugnjetavanim ljudima.”

Ovaj 32-godišnjak i dalje se zalaže za slobodu i demokraciju u Venezueli te pokušava potaknuti međunarodnu zajednicu da poduzme što je potrebno da se to što je on pretrpio ne dogodi drugima. 

„I dalje ću se zalagati za iskorjenjivanje mučenja i okrutnog, nehumanog i ponižavajućeg postupanja kojemu su i danas podvrgnuti mnogi ljudi u svijetu.”