Borba protiv klimatskih promjena: što poduzima EU?

Posljednje ažuriranje četvrtak, 01/10/2020

Borba protiv klimatskih promjena dužnost je svih nas. Što Europska unija poduzima u vezi s tim problemom? Što poduzimaju međunarodne organizacije?

Do klimatskih promjena i s time povezanih promijenjenih vremenskih prilika dolazi zbog povećanja prosječne temperature na Zemlji. Te promjene klime već uvelike utječu na ekosustave i gospodarstvo te na zdravlje i dobrobit stanovnika Europe. Stalno bilježimo sve više temperature i razine mora te sve manju pokrivenost mora na Arktiku ledom.

Što Europska unija poduzima?

Europska unija bori se protiv klimatskih promjena provedbom ambicioznih politika na svojem području i bliskom suradnjom s međunarodnim partnerima. EU najviše na svijetu doprinosi međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena. ‬‬‬‬‬

EU je donio dugoročnu strategiju za klimatski neutralnu Europu do 2050. i ciljeve u tom smislu za 2020., 2030. i 2050. te kontinuirano prati napredak u njihovu ostvarivanju. Emisije stakleničkih plinova u EU-u od 1990. do 2018. smanjene su za 23 %, dok je u tom razdoblju gospodarstvo poraslo za 61 %.

Europska komisija je donošenjem europskog zelenog plana, koji je u prosincu 2019. objavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, klimatske promjene stavila na prvo mjesto u svojem političkom programu. Najvažniji je cilj europskog zelenog plana da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Najvažnije mjere obuhvaćaju, među ostalim, ambiciozno smanjenje emisija, ulaganja u najnaprednija istraživanja i inovacije te očuvanje prirodnog okoliša u Europi. 

Doneseni su i brojni zakoni i inicijative EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova i tranziciju na klimatsku neutralnost. EU je razvio i pedagoške alate, kao što je „Naš planet, naša budućnost”, te nudi financijska sredstva organizacijama mladih i mladima (pogledajte i druge članke u ovom odjeljku). 
 

Što poduzimaju međunarodne organizacije?

Međunarodne organizacije kao što su Ujedinjeni narodi predvode pronalaženje globalnih rješenja. 

Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), donesenom 1992., utvrđuje se opći okvir za globalno djelovanje u području klimatskih promjena. Gotovo sve zemlje svijeta stranke su i Pariškog sporazuma iz 2015., kojim se nastoji smanjiti globalno zatopljenje na znatno manje od 2 °C i pokušava ga se ograničiti na 1,5 ºC u odnosu na predindustrijsko doba. Usto, nastoji se omogućiti zemljama da se bolje nose s učincima klimatskih promjena i podržati njihova nastojanja u tom području. O tim se međunarodnim sporazumima raspravlja na godišnjim konferencijama stranaka (COP).

Članice UN-a 2015. su donijele Program održivog razvoja do 2030., zajednički plan za mir i blagostanje našega planeta i ljudi koji na njemu žive. U njegovu je središtu 17 ciljeva održivog razvoja, za čije se ostvarivanje sve zemlje pozivaju na hitno djelovanje. Zdrav je okoliš neophodan za postizanje brojnih ciljeva održivog razvoja, a 13. cilj glasi „Poduzeti hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica”.  

Uz to političko djelovanje, organizacije Ujedinjenih naroda vode nekoliko kampanja u kojima mogu sudjelovati građani:

• #WorldEnvironmentDay: kampanja kojom se svake godine skreće pozornost građana na zaštitu okoliša i potiče ih se na djelovanje
• #BreatheLife: kampanja kojom se gradove i građane potiče na zaštitu zdravlja i planeta od posljedica zagađenja zraka, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Svjetskom bankom i Koalicijom za klimu i čisti zrak 
• #CleanSeas: kampanja za borbu protiv onečišćenja mora plastikom

Borba protiv klimatskih promjena nije samo naša odgovornost, nego i prilika da svatko od nas pridonese tom cilju. Pročitajte i ostale članke u ovom odjeljku i saznajte što drugi mladi čine za spašavanje planeta te što vi možete učiniti.