Što za mlade Europljane znači imati svoj dom?

Posljednje ažuriranje utorak, 20/06/2023

<p>Vjerojatno ste čuli da „dom nije mjesto, već osjećaj”. No kad pogledamo najnovije podatke Eurostata (statističkog ureda Europske unije) o mladima i uvjetima stanovanja, jasno nam je da su mladi Europljani s pravom zabrinuti za svoju budućnost. Razmotrimo trenutačno stanje na tržištu stambenih nekretnina koje mladi zatječu.</p>

Kakva je trenutna situacija?

Pristojno stanovanje bitan je preduvjet za ispunjavanje životnih težnji i omogućuje nam socijalnu i ekonomsku sigurnost. Međutim, prema najnovijim podacima Eurostata nemaju svi mladi Europljani kvalitetu stanovanja koja bi ispunila ta očekivanja.  

Situacija bi doista mogla biti bolja: nepristupačne cijene, prenapučenost i manjak stambenog prostora i dalje su ozbiljan problem. 

Prema zadnjim dostupnim podacima (2020.) gotovo 28 % mladih (od 15 do 29 godina) u EU-u živi u prenapučenom smještaju. U usporedbi s prethodnom godinom ta se brojka povećala za 1,5 % i doista je viša za mlade nego za stanovništvo općenito.

Naglo poskupljenje stanovanja pogađa i mlade, a kad cijene dosegnu ili premaše 40 % raspoloživog dohotka kućanstva, to postaje veliko opterećenje. Iako je postotak mladih koji su pogođeni iznimno visokim cijenama sličan tom postotku opće populacije, velika je razlika između mladih koji su izloženi riziku od siromaštvu i onih koji nisu. Među onima kojima prijeti siromaštvo 40,8 % mladih bilo je preopterećeno troškovima stanovanja.

Koji su problemi?

Među mladima koji odluče napustiti obiteljski dom i osamostaliti se postoje razlike u dobi (prosjek je 2021. bio 26,4 godine) i spolu (žene se osamostaljuju prije muškaraca), ali planove im može pomrsiti nemogućnost pristupa povoljnom i pristojnom stanovanju. 

Povrh toga je i pandemija dodatno ograničila mogućnosti mladih da se skuće i zaposle. Nesigurnost stanovanja utječe na gospodarski neaktivne i nezaposlene mlade, zarobljene u neizvjesnosti. 

No uz velik problem nezaposlenosti i nerazmjernih cijena stanovanja tu je još jedna pojava koja im otežava put ka osamostaljenju. Budući da mladi obično gravitiraju prema velikim gradovima u potrazi za dobrim prilikama za osobni i profesionalni razvoj, natječu se i s rastućim tržištem kratkoročnog iznajmljivanja za turizam. 

Nimalo ne čudi što stambena situacija ima golem utjecaj na mentalno zdravlje mladih, kako je opisano u članku EURACTIV-a.

Još jedna manje očita posljedica je utjecaj te krize na kulturni sektor. Mlade kreativce i umjetnike stalni rast cijena stanovanja odvraća od života u velikim gradovima. To osiromašuje kulturnu scenu europskih gradova jer umjetnici ne dobivaju dovoljno prilika da se ostvare. 
 

 

Eurodesk Bruxelles Link razgovarao je s Nikolinom i Sabrijem iz ESN-a, koji su govorili o problemima na koje mladi nailaze pri traženju smještaja i o tome kako ih riješiti. 

Što se može učiniti?

Budući da nema jednostavnog ni brzog rješenja da se mladima pomogne da se snađu na tržištu stambenih nekretnina, neki zagovaraju više socijalnih stanova, tj. onih koje neprofitne organizacije ili vlade nude po nižoj cijeni nego što bi bila na privatnom tržištu. 

Mladima je važno omogućiti i pristup tržištu rada da mogu razviti svoj potencijal i što bolje iskoristiti svoje vještine u pristojnim i poticajnim radnim uvjetima, koji uključuju i pristojnu plaću, kako je navedeno u cilju br. 7 Strategije EU-a za mlade.

EU je nedavno postigao i dogovor o novim pravilima za primjerene minimalne plaće u EU-u, što bi mladima koji ulaze na tržište rada trebalo pomoći da dobiju pristup pristojnom stanovanju. Još je mnogo toga potrebno učiniti da se mladima omogući taj pristup, ali postignuti dogovor korak je u pravom smjeru.