Budite sigurni na internetu!

Posljednje ažuriranje ponedjeljak, 30/08/2021

Provodimo mnogo vremena na internetu na mobilnim telefonima, tabletima i prijenosnim računalima, koristimo društvene mreže, čujemo se s prijateljima, gledamo filmove, slušamo glazbu, učimo ili radimo. No koliko smo sigurni na internetu?

Mladi imaju pravo na najbolje moguće iskustvo s internetom. U veljači svake godine EU organizira kampanju povodom Dana sigurnog interneta kako bi ukazao na to da zajedničkim trudom možemo ostvariti bolji internet u budućnosti (#SaferInternet4EU). Najprije morate biti svjesni rizika s kojima se susrećete surfanjem na internetu i znati što u vezi s tim možete poduzeti.

Privatnost

Sve što objavljujete na internetu prestaje biti privatno. Stoga objavljivanje osobnih podataka na blogovima, profilima ili forumima može biti opasno i dovesti do zlouporabe. Pripazite i na to da na internetu ne govorite niti radite ono što ne biste u stvarnom životu i razmislite o tome tko vidi što objavljujete (potpuni stranci? prijatelji? prijatelji prijatelja?). Postavite odgovarajuće postavke privatnosti. 

Iako je novijim propisima EU-a pojednostavnjeno trajno brisanje osobnih podataka na internetu (jeste li čuli za GDPR? pročitajte naš članak o pravima na internetu), u praksi je ponekad vrlo teško do njih doći i ukloniti ih. Čim prije reagirate, tim bolje – što je sadržaj dulje na internetu, to se više može širiti. Provjerite svoje znanje o sigurnosti na internetu rješavanjem internetskog kviza o kibersigurnosti. Traje najviše 10 minuta, a sigurno ćete naučiti nešto korisno!

Tzv. sexting (slanje seksualno eksplicitnih digitalnih slika, videozapisa, tekstualnih poruka ili poruka e-pošte, obično mobitelom) dobar je primjer rizika za privatnost. Iako namjera može biti bezazlena i vjerujete osobi kojoj šaljete poruke, što ako te slike ili videozapise netko podijeli s drugima ili presretne?

Mamljenje na internetu 

Mamljenje je postupak u kojem odrasla osoba, tzv. mamitelj, stupi u kontakt s mladom osobom, obično putem lažnog profila mlade i/ili poznate osobe. On može imati više motiva za prijevaru i iskorištavanje vaše nedužnosti: iskoristiti vas i zaraditi na slikama koje ste im možda poslali za njihov seksualni užitak (neke bi slike mogle završiti i u rukama pedofila) ili bi vas mogli ucjenjivati. To je kazneno djelo seksualne prisile i iznude putem interneta.

Mamitelj će obično prvo izgraditi povjerenje. Nije lako prepoznati da vas netko pokušava namamiti. Ne šaljite svoje golišave slike ili videozapise putem internetskih foruma ili društvenih mreža ako osobno ne poznajete primatelja. Mislite li da ste žrtvom mamitelja, prekinite razgovor, potražite pomoć i prijavite tu osobu. 

Govor mržnje 

Govor mržnje odnosi se na izražavanje općeg negativnog mišljenja o određenoj skupini ili osobi koja pripada toj skupini. To je jedan od oblika rasizma i diskriminacije koji prevladava u Europi, najprisutniji na internetu i društvenim mrežama. Ksenofobija je najčešće prijavljena osnova govora mržnje, a slijede seksualna orijentacija i mržnja prema muslimanima (Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu). EU surađuje s pružateljima internetskih usluga kako bi žrtve lakše prijavile govor mržnje.

Vijeće Europe pokrenulo je kampanju pod nazivom Ne govoru mržnje kako bi ukazalo na važnosti osuđivanja govora mržnje. Ta je kampanja poziv na djelovanje, za koje mladi mogu pronaći materijale na njezinim internetskim stranicama, kao i nacionalne kontakte za prijavu govora mržnje.

Zlostavljanje na internetu 

Zlostavljanje na internetu događa se kad mlada osoba (ili skupina) prijeti drugoj osobi, ponižava je ili vrijeđa. Može se dogoditi bilo kad i bilo gdje, zlostavljač na internetu može biti i anoniman, a često na internetu ima više svjedoka nego što je to slučaj kod nasilja među mladima u stvarnom životu. Prvi četvrtak u studenome UNESCO i njegove države članice organiziraju Međunarodni dan protiv nasilja i vršnjačkog nasilja uključujući zlostavljanje na internetu kako bi ukazali na to da je nasilje u školama u svim oblicima kršenje prava djece i adolescenata na obrazovanje, zdravlje i dobrobit. 

Mnogo toga možete učiniti u borbi protiv nasilja na internetu i u stvarnom životu, u školi ili drugdje u zajednici. Prvo i osnovno, možete se založiti za druge ako vidite da je netko žrtva vršnjačkog nasilja. Uključite se i založite za druge! Ako ste žrtva, ne bojte se razgovarati s nekim – prijateljima, obitelji, nastavnicima, posebnim službama ili bilo kojom odraslom osobom kojoj vjerujete (provjerite koji su članovi Europske mreže za borbu protiv vršnjačkog nasilja ili koje je nacionalno tijelo za ravnopravnost u vašoj zemlji). Zatražite pomoć, niste sami i ne zaboravite da je nasilnik na internetu onaj kojeg treba biti sram! 

Lažne vijesti

Lažne vijesti prisutne su svugdje na internetu: to su netočne ili obmanjujuće vijesti koje se svjesno objavljuju u medijima kako bi se manipuliralo mišljenjima. Kako biste ih mogli prepoznati, trebate znati provjeriti istinitost informacija. 

Pritom će vam pomoći sljedeća načela: otkrijte tko je autor i koji su mu ciljevi. Jesu li vijesti objavljene na pouzdanoj stranici? Jesu li objavljene u drugim pouzdanim izvorima? Za razlikovanje pouzdanih izvora informacija od dezinformacija najvažnije je ojačati vještinu kritičkog razmišljanja. Zlatno je pravilo: ako je preloše ili predobro da bi bilo istina, vjerojatno nije istina!

Pročitajte više o tome u još jednom članku na Europskom portalu za mlade. 

Želite prijaviti zlostavljanje? 

U većini europskih zemalja uspostavljeni su nacionalni mehanizmi izvješćivanja i kanali za potporu žrtvama zlostavljanja na internetu, govora mržnje i zločina iz mržnje, i to pri nacionalnim tijelima i nevladinim organizacijama. Pogledajte popis koji je sastavilo Vijeće Europe.
U EU-u je Ins@fe, član mreže centara za sigurniji internet, sastavio popis linija za pomoć na kojima mladi mogu dobiti informacije, savjete i pomoć u vezi sa štetnim sadržajima, štetnim kontaktima kao što je mamljenje i štetnim ponašanjem kao što je zlostavljanje na internetu ili sexting. Možete podnijeti prijavu ili se izravno javiti na neku od linija za pomoć te mreže. 

EU-ov portal Bolji internet za djecu nudi materijale i savjete o tome kako se zaštititi na internetu. Na portalu se nalazi i odjeljak BIK Youth, namijenjen mladima, u kojemu možete pronaći korisne materijale i sudjelovati u inicijativi. 

Mladi stručnjaci za kibersigurnost

Natjecanje u europskoj kibersigurnosti zabavno je događanje na kojem se svake godine okupljaju mladi talenti iz cijele Europe. To će se natjecanje 2020. održati u Beču od 3. do 7. studenoga.

Vrhunski talenti u području kibersigurnosti iz svake zemlje sudionice sastat će se u Beču, umrežiti i surađivati te naposljetku natjecati jedni protiv drugih. Natjecatelji će rješavati zadatke na temu sigurnosti u područjima kao što su sigurnost na internetu, mobilna sigurnost, kriptogrami, obrnuti inženjering i forenzika te pritom prikupljati bodove.

Na internetskim stranicama natjecanja saznajte kako sudjelovati.