Borba protiv klimatskih promjena počinje na vašem tanjuru

Posljednje ažuriranje utorak, 22/06/2021

Svakog vam se dana ukazuje niz prilika da donesete odluke koje pomažu našem okolišu, poljoprivrednicima i zdravlju. Pitate se kako? Započnite razmišljanjem o tome što stavljate na svoj tanjur.

EU je u svibnju 2020. pokrenuo strategiju „od polja do stola” i stavio je u središte europskog zelenog plana jer se njome prehrambeni sustavi nastoje učiniti pravednima, zdravima i prihvatljivima za okoliš. Osim toga, usko je povezana s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, a neki od ključnih su sljedeći:

• osigurati održivu proizvodnju hrane i smanjiti utjecaj hrane na klimu
• osigurati Europljanima zdravu, cjenovno pristupačnu i održivu hranu
• zaštititi okoliš i očuvati bioraznolikost
• poticati pravedan ekonomski povrat u prehrambenom lancu i povećati primjenu ekološke poljoprivrede.

Tom će se strategijom pridonijeti tome da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent i predvodnica za održive prehrambene sustave u svijetu.

Kako hrana koju jedete utječe na okoliš

Hrana obično prijeđe dug put od mjesta proizvodnje ili uzgoja do ulaska u vašu kuhinju, što znači da ostavlja ogroman ugljični otisak. 

Spoznaja o tome da se oko 20 % proizvedene hrane rasipa teško pada kad se za njezinu proizvodnju koristi toliko energetskih resursa i istodobno ima ljudi koji pate od gladi. 

Manje putovanja i više povrća u našoj svakodnevnoj prehrani zdravije su opcije za nas i planet. Naime, za proizvodnju 1 kg biljnih bjelančevina (na primjer, slanutak ili leća) potrebna je 10 puta manja količina vode i do 18 puta manja površina zemljišta nego za proizvodnju 1 kg govedine.

Usto, pretilost je u porastu, što uznemiruje s obzirom na to da se procjenjuje da se u EU-u više od 950 000 smrtnih slučajeva 2017. može pripisati nezdravoj prehrani (svaka peta). Stoga su hitno potrebni održiviji i zdraviji prehrambeni sustavi.

Kako početi

Svaki je izbor važan:

• Kupujte sezonske proizvode: boljeg su okusa i jeftiniji te su jednostavno sredstvo za raznolikiji unos voća i mahunarki. Nađe li se u vašim sjećanjima na ljeto osvježavajući komad lubenice? Za to postoji razlog – neobično je jesti to voće primjerice u prosincu. Brojni kalendari mogu vam pomoći da saznate kojem je voću i povrću sezona. 
• Što bliže, to bolje! Provjerite gdje je hrana koju kupujete uzgojena i, ako je moguće, odaberite proizvode koji su manje putovali. Time će se smanjiti ugljični otisak te hrane i vaše prehrane.
• Istražujte biljne alternative i otkrivajte nove recepte. Opća skupština UN-a proglasila je 2021. Međunarodnom godinom voća i povrća (IYFV). Stoga receptima koje dijelite na društvenim mrežama dodajte hashtagove #IYFV2021 i #FruitsVegYear te motivirajte i druge da odaberu zdrave i održive opcije! 
• Izbjegavajte jednokratna pakiranja hrane za „van” i upotrebljavajte spremnike koji se mogu ponovno upotrijebiti. Možete li zamisliti zagađenje koje uzrokuje više od 2000 milijuna spremnika te hrane koji se godišnje koriste samo u Europskoj uniji? Saznajte više o šteti koju trpi naš planet u članku Plastično baš i nije fantastično.

Naposljetku, prilagodite li svoju prehranu, svi imaju koristi: zdravija prehrana je dobra u svakom pogledu, brigom o planetu osiguravamo svoje danas i sutra te potičemo održiv gospodarski oporavak koji je svima potreban.