Taj grad bogate povijesti okrenut budućnosti prihvaća originalne ideje i progresivne pristupe koji su u potpunosti u skladu s vrijednostima i inicijativama novog europskog Bauhausa.

Gradska uprava pokrenula je 2021. međunarodni natječaj za ideje za osmišljavanje prostora oko prvog antičkog kazališta u tom gradu. Kazališta su kao jedan od glavnih elemenata drevne grčke kulture bila u središtu društvenog života. Samo pet minuta šetnje gradom bit će dovoljno da osim kazališta otkriješ i druge građevine iz njegove bogate i raznolike povijesti – od drevne Grčke do Osmanskog Carstva. Tržnice tekstila, poznate kao bezesteni – od arapskih riječi za pamuk (bez) i trgovce tekstilom (bezzaz) – bile su važan dio osmanskog gradskog života jer su bile znak da je grad važno, užurbano trgovačko središte. Bezesteni u Larisi izgrađen je krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Iako su od njega danas ostala samo četiri kamena zida, nekad se u njemu nalazila 21 trgovina.

U Larisi su se pomiješale raznolike kulture, i stare i nove, a zahvaljujući svojem inovativnom pristupu pretvara se u moderan grad na antičkim temeljima. Uključena je u projekt CLEVER Cities, čiji je cilj iskoristiti inovacije i proces zajedničkog stvaranja za obnovu urbanog krajolika intervencijama koje se oslanjaju na prirodu.

Na temelju vrijednosti novog europskog Bauhausa Solun pomiče granice i svoju tradicionalnu arhitekturu predstavlja u novom svjetlu. Jedno od najzanimljivijih mjesta u gradu, Aigli Geni Hamam, nekadašnja je turska kupelj koja je preuređena pa se u njoj danas nalazi kino i održavaju cjelonoćne zabave tijekom zime. U živahnoj četvrti Valaoritou možeš posjetiti Three Pieces, kantinu sa skrivenim barom i fotokabinom. U blizini starog grada prošetaj Pašinim vrtovima, tajanstvenim parkom nepoznatog podrijetla u kojem se nalaze brojne zagonetne kamene strukture, oblici i simboli.

Ljubiteljima umjetnosti svakako preporučujemo da posjete Metropolitansku organizaciju muzeja vizualnih umjetnosti Soluna, koja organizira razne fascinantne izložbe – od fotografije do ruske avangarde.

Osim što je kulturno središte, Solun je i predvodnik u području održivosti. Grad je 2021. donio Plan održive urbane mobilnosti kako bi preraspodijelio javni prostor i izgradio više pješačkih staza. Živi laboratorij za pametnu mobilnost u Solunu europski je pionir u korištenju tehnologije za poboljšanje gradske mobilnosti. A za razvoj održivog turizma grad nudi Održivu turističku karticu kako bi posjetitelje potaknuo na aktivnosti s niskom razinom emisija, primjerice pješačke ture s vodičem. Ne zaboravi preuzeti tu karticu kad budeš u Solunu!

Glavni grad Sjeverne Makedonije jedinstven je i šarmantan. Brzo se razvija u skladu s vrijednostima i ciljevima novog europskog Bauhausa i prvi je grad u Sjevernoj Makedoniji u mreži Zelenih gradova. Male je površine pa ga je lako obići pješice, ali ipak ima mnogo toga za ponuditi posjetiteljima: od Čaršije, starog osmanskog grada na brežuljku, do Mosta umjetnosti, ukrašenog kipovima istaknutih makedonskih umjetnika i glazbenika.

U Skoplju se sve više misli na održivost, što najbolje pokazuje organizacija mladih Go Green, koja je pokrenula inicijativu „Od vrata do vrata” – socijalno poduzeće koje koristi model održivog gospodarenja otpadom kako bi poboljšalo društvenu uključenost neformalnih sakupljača otpada u gradu. Skoplje je bilo i finalist za Europsku nagradu za mobilnost 2016. zahvaljujući svojoj inovativnoj usluzi dijeljenja automobila u gradu.

Nakon razornog potresa 1963. grad je potpuno obnovljen pa danas obiluje izvanrednom modernom arhitekturom. Jedan je od primjera Središnji poštanski ured, koji je projektirao Janko Konstantinov. Izgrađena u modernom brutalističkom stilu, zgrada se odlikuje upadljivim, neobičnim oblicima koji se ističu na njezinoj fasadi. U gradu se nalazi i gotovo 300 kipova i drugih struktura, od povijesnih ličnosti do apstraktnih umjetničkih djela, te 66 metara visok Milenijski križ.

U Nišu se povijesni balkanski dizajn i brutalistička i postsocijalistička arhitektura miješaju s kreativno preoblikovanim urbanim prostorima na kojima možeš doživjeti pravu suštinu novog europskog Bauhausa. Zahvaljujući tome na svakom se koraku vidi da je Niš užurbani grad s bogatom poviješću i kulturom. Jedan je od primjera Kazandžijsko sokače, posljednja preostala ulica nekadašnjeg bazara, u kojoj danas brojni raznoliki kafići i tradicionalne konobe (kafane), dočekuju turiste, studente i mještane. 

Niš je 2005. postao član mreže Energetskih gradova, koja povezuje lokalne vlasti i gradovima i građanima pomaže da prijeđu na način života otporan na buduće promjene. Grad je 2014. prihvatio Akcijski plan Sporazuma gradonačelnika za održivu energiju, koji lokalne vlasti obvezuje na smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom održivih i učinkovitih rješenja za urbani razvoj. Niš je i jedan od šest gradova sudionika projekta TOMORROW, koji su predvodnici na putu prema niskougljičnim i otpornim gradovima ugodnijima za život. U Nišu je 2016. održana prva Međunarodna konferencija o urbanističkom planiranju, na kojoj su se pripadnici akademske zajednice, istraživači i gradonačelnici okupili kako bi pronašli rješenja za izazove s kojima se suočavaju gradovi 21. stoljeća. Niš je održiv grad pogleda čvrsto usmjerenog na budućnost!

Tijekom svojeg boravka posjeti Nišku tvrđavu, koju su izgradili Turci u 18. stoljeću (iako su na tom mjestu utvrde postojale još od drevnih rimskih vremena). Možeš uživati u arhitekturi, istražiti umjetničku galeriju, obići štandove i na kraju pogledati što se nudi u restoranima i kafićima. U tvrđavi se održava i glazbeni festival Nišville pa je to nezaobilazno mjesto i za ljubitelje jazza.

Beograd je jedan od najstarijih neprekidno naseljenih gradova u Europi. Ima burnu povijest: bio je u rukama Kelta, Rimljana, Bizantskog Carstva, Franačkog Carstva, Bugarskog Carstva, Kraljevine Ugarske, Osmanskog Carstva, Habsburgovaca i drugih, a 1918. postao je glavni grad Jugoslavije. Za njega se borilo u 115 ratova, sravnjen je 44 puta, bombardiran 5 puta i opkoljen bezbroj puta. Pravo utjelovljenje prošlosti Beograda vidjet ćeš ako posjetiš crkvu Ružicu, u kojoj se nalaze dva lustera izrađena od mačeva, čahura metaka i dijelova topova iz Prvog svjetskog rata.

Kad je riječ o novom europskom Bauhausu, Beograd je posebno zanimljiv zbog svoje brutalističke arhitekture s naglaskom na materijalima, teksturama i strukturnim elementima, uz neke lijepe primjere secesijske i neobizantske gradnje. Među upečatljivim su primjerima stepenasti stambeni blokovi u Novom Beogradu, koji podsjećaju na Lego kocke, Telefonska centrala, koja izgleda kao da lebdi iznad tla, i Avalski toranj u obliku rakete. U Beogradu ćeš pronaći i ekološke tržnice, primjerice Dorćol Platz, na kojem se prodaje održivo voće i povrće, rabljena odjeća i reciklirani materijali.

Beograd ima bogatu povijest, ali danas intenzivno radi na modernizaciji i želi postati grad budućnosti koji je prilagođen svima. Od 2018. član je Mreže Zelenih gradova, koju vodi Europska banka za obnovu i razvoj, te se obvezao na izgradnju održive infrastrukture i donošenje Akcijskog plana za zeleni grad.

Budući da u Reykjavíku živi više od 65 % stanovništva Islanda, u njemu se razvila živa kulturna i dizajnerska scena. S prekrasnim krajolicima i naizgled izvanzemaljskim kopnenim formacijama oko grada i šire, priroda ima velik utjecaj na islandsku umjetnost. Islanđani su poznati po svojoj kreativnosti, što se pripisuje progresivnoj kulturi i nedostatku prirodnih materijala.

Islandski je dizajn originalan, inovativan i eksperimentalan i stoga je utjelovljenje vizije i održivosti novog europskog Bauhausa. Njegova modna industrija odlikuje se upadljivim, osebujnim stilom s izraženom ekološkom dimenzijom, a promoviraju ga poznate osobe kao što je Björk – globalna ikona stila. Koriste se i zanimljivi materijali, primjerice riblja koža i vulkanski kamen za izradu namještaja. Iz Reykjavíka, među ostalima, potječu Svavar Guðnason i Nína Tryggvadóttir, istaknuti apstraktni i avangardni umjetnici.

Od znamenitosti u urbanom krajoliku Reykjavíka, posjeti poznatu koncertnu dvoranu Harpa. Ta zgrada na obali, sa svojom prepoznatljivom šarenom staklenom fasadom, dizajnirana je u suradnji s umjetnikom Olafurom Eliassonom. Harpa je 2013. godine osvojila prestižnu Nagradu Mies van der Rohe – nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu. Island sudjeluje u Nordijskom ugljično neutralnom Bauhausu, jednom od projekata u okviru Laboratorija novog europskog Bauhausa.

Iako Island nije poznat kao destinacija za sunčanje, u blizini Reykjavíka nalazi se Nauthólsvík, umjetna plaža sa zlatnim pijeskom i grijanim bazenom. Ljeti je ulaz besplatan, a ostatak godine stoji oko 5 eura.