Zapadni Balkan: učenje iz prošlosti za mirnu budućnost

Posljednje ažuriranje utorak, 29/09/2020

Projekti sjećanja koje financira EU pomažu mladima da uče iz povijesti te promiču europske vrijednosti na zapadnom Balkanu i izvan njega kako bi se zajamčilo da rat, genocid i totalitarizam ostanu stvar prošlosti.

Godine 2020. obilježava se 75 godina od oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz, u kojem su nacisti pobili 1,1 milijun ljudi, većinom Židova iz cijele Europe. U holokaustu je živote izgubilo ukupno šest milijuna Židova.

Obilježava se i 25. godišnjica masakra u Srebrenici, najgoreg masovnog ubojstva u Europi od Drugoga svjetskog rata, u kojem je ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. U jugoslavenskim ratovima od 1991. do 2001. poginulo je više od 120 000 osoba, od kojih su mnoge bile žene, djeca i nenaoružani civili. 

Kako sjećanja blijede, a svjedoci tih strahota stare i umiru, što će vam pomoći da učite iz prošlosti i osigurati da se povijest ne ponovi? 

Niz organizacija na zapadnom Balkanu uz pomoć sredstava iz EU-ova programa Europa za građane radi na projektima sjećanja koji su posebno usmjereni na mlade i učitelje. Ti su projekti dio šireg rada na promicanju mira, stabilnosti i demokratskih vrijednosti u regiji koja se približava integraciji u EU.

Ovo su neke od tih inicijativa:

Svjedoci rata 

U jugoslavenskim ratovima grad Sarajevo bio je pod opsadom gotovo četiri godine. U tom je razdoblju ubijeno više od 5400 civila, često snajperima. 

U današnjem Sarajevu udruga Urban aktivno radi s mladima u Bosni i inozemstvu kako bi stvorila sliku o tome što rat i totalitarizam znače za svakodnevni život. 

U suradnji sa školama i partnerima u Bosni, Češkoj, Italiji i Rumunjskoj, ta udruga koordinira projekt financiran sredstvima EU-a koji učenicima omogućuje da porazgovaraju s ljudima koji su takvo nešto proživjeli.

„Projekt se temelji na interakciji,” kaže koordinator Haris Čalkić. 

Kako bi doprli do šire publike, projektni tim izradit će dokumentarni film koji će sadržavati iskaze svjedoka o tome kako rat i totalitarizam utječu na ljudske živote.

Borba protiv diskriminacije Roma

I Romi su bili žrtve nacista tijekom holokausta. U mnogim dijelovima Europe ta se manjina i dalje suočava s diskriminacijom. 

U sjevernomakedonskom gradu Kratovu mladi su osnovali udrugu Rroma SSN, koja radi na uklanjanju preostalih nejednakosti.

Uz pomoć sredstava EU-a ta skupina organizira tečajeve i programe razmjene te provodi istraživanja. 

„Želimo potaknuti prihvaćanje pozitivnih vrijednosti u romskoj i neromskoj zajednici,” kaže voditelj projekta Mustafa Jakupov. „Sve smo ovo ostvarili zahvaljujući angažmanu i entuzijazmu mladih koji s nama surađuju i koji vjeruju u ono što želimo postići.” 

Pravi je primjer za to programska koordinatorica koja je u toj organizaciji počela volontirati sa samo 17 godina.

„Vjerujemo u mlade, u njihovu sposobnost da u svoje zajednice donesu promjene, mir i poštovanje,” kaže Jakupov. „Želimo da mladi oblikuju svoje ideje i svoju budućnost!”

Osposobljavanje učitelja

Učitelji imaju važnu ulogu u životima mladih. Zbog toga Mémorial de la Shoah, pariški muzej i dokumentacijski i obrazovni centar posvećen sjećanju na holokaust, okuplja učitelje iz Srbije, Bosne i Hrvatske radi upoznavanja povijesti, razmjene iskustava i otvorenog razgovora o osjetljivim pitanjima povezanima s lokalnom poviješću. 

„Ljudi iz tih zemalja imaju tzv. sukobljena sjećanja,” kaže Bruno Boyer, koordinator projekta za osposobljavanje učitelja u muzeju Mémorial de la Shoah, koji je financirao EU. „Sukobi u prošlosti oblikovali su način na koji se doživljavaju. No svi dijele sjećanje na holokaust i to koristimo kao polazište.” 

Učitelji razmjenjuju perspektive s kolegama čiji su se roditelji možda borili protiv njihovih roditelja. „To im pomaže bolje razumjeti apsurd rata,” dodaje Boyer. 

Nakon osposobljavanja „mnogo im je lakše mladima prenijeti znanje o događanjima u prošlosti”.