Što su klimatske promjene?

Posljednje ažuriranje srijeda, 21/10/2020

Svi pričaju o klimatskim promjenama. Iznimno tople zime, šumski požari izmakli kontroli i ledenjaci koji se otapaju brže od očekivanog posljedice su klimatskih promjena.

Kroz sljedećih pet pitanja bolje ćete razumjeti klimatske promjene te njihove uzroke i posljedice.

1. Što su klimatske promjene?

Klimatske promjene uzrokovane su globalnim zagrijavanjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike na Zemlji, primjerice temperaturu, razine mora i oborine. 

Klima na Zemlji drastično se promijenila otkad je planet stvoren prije 4,5 milijardi godina. Oscilirala je između toplih razdoblja i ledenih doba. Takvi ciklusi oduvijek traju desecima tisuća ili čak milijunima godina. U posljednjih 150 godina (industrijsko doba) temperature rastu brže nego ikada.

2. Koji su uzroci klimatskih promjena?

Glavni uzrok klimatskih promjena sagorijevanje je fosilnih goriva kao što su nafta, ugljen i prirodni plin, uslijed čega se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi. Druge ljudske aktivnosti, kao što su poljoprivreda i krčenje šuma, isto tako pridonose povećanju količine stakleničkih plinova. Problem je u tome što ti plinovi zadržavaju toplinu u atmosferi: to se naziva efektom staklenika. 

Bez efekta staklenika prosječna temperatura planeta bila bi -18 °C, no zbog svakodnevnih ljudskih aktivnosti taj se efekt maksimalno povećao, što je dovelo do još većeg porasta temperature planeta. Unatoč međunarodnim obvezama, razina ugljikova dioksida (CO₂) u atmosferi i dalje raste te je prema podacima Svjetske meteorološke organizacije 2019. dosegla još jedan rekord (bila je gotovo 150 % viša nego 1750.). 

3. Koje su posljedice klimatskih promjena?

Glavna je posljedica klimatskih promjena povećanje globalne temperature planeta, koja se od predindustrijskog doba povećala za 1,1 °C. Razdoblje 2010. – 2020. bit će desetljeće iznimne globalne topline, s 2019. godinom kao drugom najtoplijom godinom u povijesti. Ako se trenutačni trend zagrijavanja nastavi, temperature bi do kraja ovog stoljeća mogle porasti za 3 – 5 °C, što bi moglo imati katastrofalne posljedice. Za usporedbu, u zadnjih 10 000 godina temperatura je porasla za ukupno 5 °C.

Porast temperature utječe na topljenje ledene mase na polovima, što pak uzrokuje porast razine mora, što dovodi do poplava i ugrožava priobalna područja. Klimatske promjene pridonose i češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su oluje, suša, toplinski valovi i šumski požari. Postoje velike regionalne razlike u tim prilikama, a neki su dijelovi svijeta teže pogođeni. 

4. A što je s ljudima?

Ugroženo je naše zdravlje, kao i sigurnost opskrbe hranom, posebno u Africi i Aziji, kontinentima s najvećim brojem mladih. Kako je navedeno u Programu Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP), globalno zagrijavanje od 2 °C dovelo bi više od polovine stanovništva Afrike u opasnost od pothranjenosti. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da bi porast učestalosti malarije, bolesti koje se prenose vodom i pothranjenosti mogao ugroziti zdravlje milijunâ ljudi. To će utjecati i na migracije ljudi, uz predviđeno povećanje broja klimatskih izbjeglica. 

5. Možemo li zaustaviti klimatske promjene?

Iako se klimatske promjene ne mogu poništiti, njihove se posljedice mogu ublažiti i možemo im se prilagoditi. Mjerama ublažavanja nastoje se smanjiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu, primjerice razvojem čiste energije i povećanjem šumskih područja. Potrebne su drastične promjene u ključnim područjima kao što su promet, energetika, industrija, stanovanje, gospodarenje otpadom i poljoprivreda. 

Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva pripremu za njihove posljedice i povećanje otpornosti našeg društva. To može značiti, na primjer, učinkovitiju upotrebu oskudnih vodnih resursa, prilagodbu poljoprivrednih i šumarskih praksi te osiguravanje da zgrade i infrastruktura mogu izdržati buduće klimatske prilike i ekstremne vremenske uvjete. 

Klimatske promjene često jako pogađaju ugrožena područja i ugrožene skupine stanovništva. Borba protiv klimatskih promjena usmjerena je i na pomaganje najranjivijim osobama i postizanje napretka u pogledu drugih globalnih izazova kao što je borba protiv siromaštva, nejednakosti i uništavanja okoliša. Međunarodne organizacije, civilno društvo i sve veći broj mladih zalažu se za globalno djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena. Europskim zelenim planom, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila u prosincu 2019., klimatske su promjene dobile važno mjesto u političkom programu EU-a. Glavni je cilj europskog zelenog plana da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent.