Skip to main content
Big data is watching you

Umjetna inteligencija: što trebate znati

Posljednje ažuriranje četvrtak, 18/11/2021

Mladi su danas okruženi umjetnom inteligencijom. Kad igrate igre, preuzimate aplikacije ili se služite društvenim medijima, odajete neke svoje osobne podatke. Kako to upotrebljavaju algoritmi? Jesu li informacije koje vidite na tražilicama ili društvenim medijima iste kao i one koje vide drugi korisnici? Imate li i dalje kontrolu nad svojim političkim, potrošačkim i društvenim odabirima?

Što je umjetna inteligencija?

Umjetna inteligencija nije budućnost, ona je svuda oko nas. Umjetna inteligencija krovni je pojam za niz tehnika koje strojevima ili programskom kodu omogućuju oponašanje ljudske inteligencije.

Ako prijatelju pošaljete poruku o dogovoru za piće, a vaš mobilni telefon to razumije i uvrsti u kalendar, to se postiže umjetnom inteligencijom.

Umjetna inteligencija ima velik potencijal za naša društva u raznim područjima kao što su zdravstvo, promet ili klimatske promjene. Umjetna inteligencija može obraditi velike količine podataka i prepoznavati uzorke. Može se koristiti za pronalaženje optimiziranih rješenja, na primjer za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Početak umjetne inteligencije

Pojam umjetne inteligencije nije nov. Čovječanstvo već dugo zamišlja autonomna vozila ili robote koji mogu komunicirati s ljudima. Već u 18. stoljeću izumitelj Wolfgang von Kempelen izradio je lažni automat za igranje šaha popularno nazvan „Turčin”, koji je mogao pobijediti i najbolje izazivače. Kasnije je otkriveno da je tim automatom zapravo upravljao čovjek koji se skrivao u njemu. Iako se taj automat nije temeljio na umjetnoj inteligenciji, „Turčin” je jasan primjer naše davne želje za izradom inteligentnih strojeva.

Proces suvremene umjetne inteligencije započeo je 1936., kad je Alan Turing objavio svoj koncept univerzalnog stroja. No umjetna inteligencija tek je 1997. prodrla u kolektivnu maštu. Te je godine računalo Deep Blue pobijedilo svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova. To više nije bio lažni automat kojim je upravljalo ljudsko biće, nego stroj koji je samostalno pobijedio čovjeka.

Umjetna inteligencija u našoj svakodnevici

Umjetna inteligencija nisu samo računala koja mogu igrati šah. Možda niste svjesni u kojoj je mjeri umjetna inteligencija prisutna u vašem životu. 

Zapravo se koristite umjetnom inteligencijom u brojnim situacijama, primjerice pri slušanju glazbe uz pomoć glasovnog pomoćnika, pri fotografiranju portreta kamerom mobitela koja postavlja odgovarajuće parametre, prateći glazbene preporuke algoritama za identificiranje potrošačkih trendova, pri korištenju optimizatora rute koji pokazuju najbolji put do odredišta, pri automatskom filtriranju neželjene e-pošte. Jasno je da vas umjetna inteligencija okružuje.

Umjetna inteligencija nudi brojne mogućnosti kao što su izrada virtualnih pomoćnika za pomoć osobama s različitim zadacima, pomoć u zdravstvenoj dijagnostici i određivanju terapije ili prepoznavanje potrošačkih trendova na društvenim mrežama. Upotrebljava se i u oglašavanju. Međutim, ako se algoritmima pokušava utjecati na vaše političke odabire, što je poduzeće Cambridge Analytica navodno učinilo tijekom američkih izbora i glasovanja o Brexitu, to dovodi do etičkih pitanja. U tom je kontekstu presudno
razumjeti kako algoritmi funkcioniraju.

Kako algoritmi funkcioniraju?

Uzmimo za primjer društvene medije. Algoritmi prate navike i obrasce ponašanja ljudi pa ih zatim koriste za osmišljavanje iskustava koja mogu izazvati ovisnost o društvenim medijima. Što više vremena provodite na Facebooku, Instagramu ili TikToku, to je veća zarada za ta poduzeća. To je nova stvarnost oglašavanja. Problem je u tome što može dovesti do stvaranja ovisnosti, ali još je problematičnije što vam prikazuje ideološki filtriranu sliku svijeta.

Naime, kako bi zadržali vašu pažnju, kanali društvenih medija nude vam sadržaj za koji predviđaju da bi vam mogao biti privlačan na temelju istraživanja koja su proveli njihovi algoritmi. Stoga, ako u preglednicima počnete pretraživati teorije zavjere, vaši kanali društvenih medija počet će vam nuditi sadržaj koji se s time podudara. Uskoro će vas okružiti publikacije koje potkrepljuju vaša uvjerenja.

To vrijedi za vas, ali i za one oko vas. Na primjer, jeste li se ikada zapitali prisluškuje li vas vaš mobilni telefon? To se dogodilo Miji kad ju je prijateljica zamolila za mišljenje o paru cipela. Sljedećeg je dana Mia primila oglas za isti taj par cipela. Nikad ih nije tražila na internetu pa se zapitala prisluškuje li mobilni telefon njezine razgovore. Što se zapravo dogodilo? Algoritam je znao da se Mia našla s prijateljicom (na temelju njihove lokacije ili spajanja na istu mrežu) i da je prijateljica potražila te cipele na internetu, pa je smatrao da bi taj proizvod mogao zanimati i Miju jer imaju slične profile. Opet algoritmi...

Želimo bolje upoznati mlade s funkcioniranjem i društvenim utjecajem algoritama kako bi tu tehnologiju mogli koristiti promišljeno. To bi vas moglo motivirati i da pomognete u oblikovanju naše budućnosti.

Što možete učiniti kako biste zaštitili svoje podatke?

Kritički pristupajte sadržaju koji vam se prikazuje i budite svjesni kako ga algoritmi filtriraju!

Povećajte sigurnost osobnih podataka sljedećim koracima:

  • Ako je to moguće, koristite virtualnu privatnu mrežu. Osim što će skrivati vaš pravi identitet, spriječit će i da vaš pružatelj internetskih usluga ima uvid u vašu aktivnost na internetu.
  • Pretražujte internet u načinu incognito i služite se tražilicama koje ne pohranjuju podatke o vama.
  • Ograničite aplikacije za praćenje na svojem mobilnom telefonu.
  • U preglednik instalirajte proširenja za privatnost – ona će zaustaviti praćenje internetskih stranica.
  • Na računalu upotrebljavajte alternativni preglednik usmjeren na privatnost.
  • Možete se poslužiti i proširenjem preglednika koje će nakon napuštanja stranice automatski brisati kolačiće treće strane (neke internetske stranice bez njih neće funkcionirati).
Što EU poduzima?

Europski pristup umjetnoj inteligenciji usmjeren je na dva područja: osiguravanje izvrsnosti i povjerenje u upotrebu umjetne inteligencije. Komisija skupom pravila nastoji ukloniti rizike koji proizlaze iz određenih namjena umjetne inteligencije. U travnju 2021. objavila je paket mjera za umjetnu inteligenciju, u kojem je predložila nova pravila i mjere za pretvaranje Europe u globalno središte pouzdane umjetne inteligencije.

 

 
Programom Erasmus+ podupiru se projekti sudjelovanja mladih u području digitalne pismenosti!

Želite li s prijateljima razviti projekt povezan s tom temom?

EU pruža sredstva za financiranje projekata usmjerenih na razvoj digitalnih kompetencija i medijske pismenosti mladih (osobito kritičkog mišljenja i sposobnosti procjene informacija i rada s njima) kako bi postali otporniji na dezinformacije, lažne vijesti i propagandu te sposobniji za sudjelovanje u demokratskom životu.

Okupite neformalnu skupinu od barem četvero mladih u dobi od 13 do 30 godina, uključujući jednog voditelja u dobi od najmanje 18 godina, ili se prijavite kao dio organizacije mladih (npr. centar za mlade, nevladina organizacija, općina).

Projektima će se dodjeljivati po najviše 60 000 eura bespovratnih sredstava. Sredstva se mogu iskoristiti za pokrivanje troškova povezanih s mentorstvom, potporom za uključivanje, putovanjima i drugih troškova povezanih s organizacijom događanja.

Za više informacija posjetite stranicu programa Erasmus+ namijenjenu ovoj aktivnosti i stupite u kontakt s nacionalnom agencijom za Erasmus+.