Situacija migranata i izbjeglica u Europi

Posljednje ažuriranje ponedjeljak, 20/09/2021

Ljudi oduvijek migriraju s jednog mjesta na drugo. Migranti i izbjeglice svakodnevno se pokušavaju domoći EU-a u potrazi za zaštitom i boljim životom.

Za bijeg od političkih progona, rata, prirodnih nepogoda i siromaštva neki se koriste zakonitim putovima, dok drugi riskiraju svoje živote na moru. Što EU čini kako bi se riješila migracijska kriza?

Razlika između izbjeglica i migranata

Izbjeglice su ljudi koji bježe od oružanih sukoba i progona. Taj im se status u zemlji domaćinu priznaje na temelju opravdanog straha od progona na rasnoj, vjerskoj, nacionalnoj ili političkoj osnovi ili zbog pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Prema UNHCR-u, u svijetu je krajem 2018. bilo 25,9 milijuna izbjeglica. U EU-u se Direktivom o standardima za kvalifikaciju utvrđuju smjernice za dodjelu međunarodne zaštite onima kojima je potrebna. 

Tražitelji azila ljudi su koji tvrde da su izbjeglice, ali im još nije priznat taj status. Trenutačno zaštitu moraju zatražiti u prvoj zemlji EU-a u koju uđu. Izbjeglički status ili drugi oblik međunarodne zaštite dobivaju tek nakon što nacionalna tijela o tome donesu pozitivnu odluku. To znači da neće svi tražitelji azila biti priznati kao izbjeglice. Zemlje EU-a 2018. odobrile su zaštitu za gotovo 333 400 tražitelja azila.

Migranti* se, s druge strane, ne odlučuju na selidbu zbog izravne prijetnje ili progona, nego ponajviše kako bi si poboljšali životne uvjete: pronašli posao, stekli bolje obrazovanje, pridružili se obitelji itd. Izbjeglice štiti međunarodno pravo, konkretno Konvencija o izbjeglicama iz 1951., a za migrante su nadležne nacionalne vlade u skladu sa svojim zakonima i postupcima u vezi s useljavanjem.

Pogledajte UNHCR-ove videozapise o razlici između migranata i izbjeglica, o interno raseljenim osobama i o tome tko pomaže izbjeglicama.

Poticanje integracije izbjeglica i migranata u Europi

Uz politike azila, programe zaštite granica i humanitarnu pomoć, EU podupire i integraciju izbjeglica u europska društva, primjerice putem Fonda za azil, migracije i integraciju. 

Iako EU podupire razvoj djelotvornih strategija integracije, situacija nije ujednačena u svim državama članicama. Ti se problemi ponekad pogoršaju kad mladi izbjeglice napune 18 godina i preko noći izgube mreže potpore na koje su se dotad oslanjali. Uz to, različite države članice imaju različite razine iskustva s pitanjima integracije. 

U teškoj su situaciji i migranti. Dostupni podaci ukazuju na to da migranti ostvaruju znatno lošije rezultate kad je riječ o obrazovanju, zapošljavanju i pristupu osnovnim uslugama kao što su zdravstvena skrb i zadovoljavajući uvjeti stanovanja (više o tome možete pročitati u Izvješću EU-a o mladima iz 2015., u odjeljku o uključivanju).

U vrijeme porasta diskriminacije, predrasuda, rasizma i ksenofobije, očuvanje temeljnih prava, vrijednosti i sloboda EU-a te rad na postizanju veće povezanosti u društvima zakonski su, moralni i gospodarski imperativi.

Što s mladima migrantskog podrijetla?

Učenici migrantskog podrijetla često imaju poteškoća u prilagođavanju novom okruženju za učenje. Socijalno uključivanje svih mladih, uključujući one migrantskog podrijetla, jedan je od prioriteta strategije EU-a za mlade (2019. – 2027.).

Europska komisija od 2016. podupire države članice EU-a u njihovim nastojanjima da integriraju migrante u svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja. U Akcijskom planu Komisije za integraciju državljana trećih zemalja utvrđena su tri prioriteta za obrazovanje:

• što brža integracija novopristiglih migranata u standardne obrazovne strukture
• sprečavanje ostvarivanja slabijih rezultata među migrantima
• sprečavanje društvene isključenosti i poticanje međukulturnog dijaloga.

Putem programa Erasmus+ financiraju se projekti i druge aktivnosti za integraciju migranata u sve sektore obrazovanja i osposobljavanja. Strateška partnerstva usmjerena su na razvoj inovativnih obrazovnih praksi i promicanje transnacionalne suradnje. Programom Erasmus+ podupire se i izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanju u partnerskim zemljama koje su posebno pogođene posljedicama migracija. 

EU sufinancira i mrežu SIRIUS za obrazovanje migranata, koja putem strateških aktivnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini podupire obrazovanje djece i mladih migrantskog podrijetla. 

Konačno, Komisija je za više od 100 000 izbjeglica i novopristiglih migranata omogućila pristup jezičnoj potpori na internetu – besplatnoj internetskoj platformi za učenje jezika, koja korisnicima pomaže da se integriraju u društvo zemlje domaćina.

Kako možete pridonijeti uključivanju migranata i izbjeglica?

Možete se uključiti na nekoliko načina. Za početak možete proučiti „Doprinos rada s mladima u kontekstu pitanja migracija i izbjeglica”, praktični vodič u kojem su navedene dostupne mogućnosti financiranja. 
Uz to, Europski forum mladih nudi dobre mogućnosti za sudjelovanje u aktivnostima povezanima s tom temom. 
Možete se uključiti u lokalne inicijative, podupirati kampanje protiv rasizma, kao što su „Svjetski dan izbjeglica”, koji se održava 20. lipnja, i „Ne govoru mržnje”, ili jednostavno otvorenog uma pristupati drugima. 

Ako ste u nekoj organizaciji mladih ili se želite uključiti u projekt za bolje međukulturno razumijevanje, solidarnost i sudjelovanje, EU nudi razne mogućnosti financiranja. Evo nekih od njih:

• U programu Erasmus+ postoje razne mogućnosti za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte mobilnosti u svrhu učenja. Možete, primjerice, organizirati ili sudjelovati u razmjenama mladih koje obuhvaćaju rad s izbjeglicama ili migrantima. Erasmus+ Sport putem poziva „Sport kao instrument za integraciju i socijalno uključivanje izbjeglica” pruža bespovratna sredstva za lokalne sportske projekte usmjerene na integraciju izbjeglica. Uz to, najbolji projekti nagrađuju se u okviru godišnjih nagrada EU-a za sport #BeInclusive. Za više informacija o tome kako se vaša organizacija može uključiti obratite se nacionalnoj agenciji u svojoj zemlji.
   
• Europska zaklada za mlade Vijeća Europe također ima mogućnosti financiranja za lokalne, nacionalne i europske organizacije mladih. Sredstva se dodjeljuju za razne aktivnosti: od lokalnih aktivnosti u području ljudskih prava i informiranja o suzbijanju diskriminacije do europskih projekata za uključivanje, sudjelovanje i osposobljavanje za organizacije mladih koje rade s mladim izbjeglicama.
   
• EU-ov program Kreativna Europa podupire projekte koji promiču socijalno uključivanje, integraciju, međukulturni dijalog i borbu protiv ksenofobije i predrasuda. Kultura može biti sredstvo putem kojeg se izbjeglice i migranti susreću i komuniciraju s postojećim zajednicama i postaju dio njih.
   
• Putem Europskih snaga solidarnosti mladi mogu volontirati ili raditi u aktivnostima solidarnosti i/ili oblikovati vlastite projekte solidarnosti u svojoj zemlji ili inozemstvu. Aktivnosti Europskih snaga solidarnosti mogu trajati od dva do dvanaest mjeseci. Obično se odvijaju u državama članicama Europske unije.

* Postoje nejasnoće u pogledu riječi „migrant”, koja nema pravnu vrijednost. Na međunarodnoj razini ne postoji općeprihvaćena definicija „migranta”. Više o tome možete pročitati u pojmovniku Europske migracijske mreže.