S obzirom na brojne zanimljivosti koje nudi, njemački grad Hamburg doista vrijedi posjetiti. Na primjer, ni jedan europski grad nema toliko mostova! Natječi se sa suputnicima tko će ih pronaći više, a tko uspije pronaći najstariji most u gradu (čak iz 1633.!) osvaja dodatne bodove. Hamburg je još 2011. izabran za zelenu prijestolnicu Europe, a do danas je u javne zgrade uveo energiju iz obnovljivih izvora te zabranio plastične boce i jednokratne čašice za kavu. Do 2034. namjerava potpuno eliminirati automobile iz centra grada tako da bude isključivo pješačka i biciklistička zona.

Među idejama zelenog života i kružnog gospodarstva svakako je i starome pronaći novu svrhu i udahnuti nov život. Upravo to čini Poznanj, jedan od najstarijih poljskih gradova, sa svojim povijesnim tvrđavama i bedemima. Stari grad okružuju i presijecaju zidine poznanjske tvrđave iz devetnaestog stoljeća. Među područja mreže Natura 2000 uvrštene su kao stanište mnogih zaštićenih vrsta šišmiša.

Gotička arhitektura i crvena cigla prevladavaju vizurom Olština, poljskog grada za koji možda još ne znaš, a vrijedi ga posjetiti. Najpoznatiji stanovnik bio mu je Nikola Kopernik, a južno od grada proteže se netaknuta šuma Napiwodzko-Ramucka, koju EU štiti kao područje mreže Natura 2000. Ondje živi niz zaštićenih vrsta ptica, kao što su riječni vodomar, orao kliktaš i sova ušara. Vidi hoćeš li ih prepoznati!

Na istoku povijesnog litavskog grada Kaunasa plavi se laguna Kaunas (Kauno Marios) – umjetno jezero zaštićeno kao područje mreže Natura 2000. Lagunu nastanjuju mnoge vrste kukaca, riba, vidri i šišmiša, a hidroelektrana Kaunas opskrbljuje grad zelenom, obnovljivom energijom. Uz obale poluotoka Pažaislis možeš se i okupati, a južnije uz jezero nalaze se lokacije za kampiranje Duobakalnis i Samylai. Spakiraj kupaći kostim i šator i iskoristi sve što ti litavska priroda nudi!

Na tvojem popisu odredišta svakako bi se trebao naći Vilnius, grad fascinantne povijesti i neoklasicističkih crkava. Glavni grad Litve bio je među 15 gradova začetnika Nagrade za zelenu prijestolnicu Europe, a 46 % njegove površine prekrivaju parkovi, vrtovi i šume. Najpoznatiji je vjerojatno Park Kalnai, nad kojim se uzdiže jedan od litavskih nacionalnih simbola – velebni spomenik s tri križa. S vrha tog brežuljka upisanog u litavsku kulturnu baštinu puca fenomenalan pogled na čitav grad. Vilnius se može ponositi i održivom elektranom na komunalni otpad, koja je pravi primjer načela kružnog gospodarstva.

Grad Jūrmala, popularno latvijsko ljetovalište, leži na obali Riškog zaljeva u Baltičkom moru. U njegovoj blizini nalazi se nacionalni park Ķemeri, močvarna divljina u kojoj obitavaju razne divlje životinjske vrste, od gusaka i sova do vodenjaka. Zbog njegove važnosti za bioraznolikost EU ga je dodao među područja mreže Natura 2000 i sjajno je mjesto za promatranje divljih životinja u prirodnom staništu.

Na Baltičkom moru, u Finskom zaljevu, nalazi se estonski glavni grad Tallinn. Bolje je poznat po srednjovjekovnoj tvrđavi i staroj gradskoj jezgri, ali je posljednjih godina ostvario i velik napredak u odmicanju od teške industrije. Zato je, među ostalim, 2019. i 2022. bio među finalistima Nagrade za zelenu prijestolnicu Europe. Zahvaljujući mjerama za kvalitetu vode za kupanje gradska jezera i obale dobili su status plave zastave, a osim tih mjera Tallinn je uveo i besplatan javni prijevoz za svoje stanovnike. Autobusna linija 1A prati obalu do sjeveroistoka grada – ondje se možeš osobno uvjeriti u čistoću gradskih plaža!

U Helsinkiju te čeka zbilja svašta – od sauna, svježe ribe i nordijske kuhinje do interesantnog spoja arhitektonskih stilova. Grad se obvezao do 2035. postati ugljično neutralan i na dobrom je putu da to ostvari – prema anketi iz 2014. tri četvrtine građana Helsinkijem se kreće na održiv način! Ugledaj se u njih i unajmljenim biciklom pođi do otoka Seurasaari, koji s kopnom spaja pješački most. Na tom mirnom, šumovitom otočiću posjeti zanimljivi muzej na otvorenom – kompleks očuvanih lokalnih, a čak i iz drugih dijelova Finske dopremljenih drvenih koliba, kućica i baraka koje zorno prikazuju tradicionalan seoski život u Finskoj.

Misija čišćenja jezera Vesijärvi donijela je gradu Lahtiju, smještenom usred guste šume na jugu Finske, titulu zelene prijestolnice Europe za 2021. Lahti do 2025. planira postati ugljično neutralan, a do 2050. čak potpuno eliminirati gradski otpad! Putnicima inicijative DiscoverEU preporučujemo posjet jezeru Vesijärvi – njime se mogu provozati kanuom, a mogli bi ih zanimati i zvuci glazbene fontane na južnoj obali.