U kojoj bi dobi mladi trebali dobiti biračko pravo?

Posljednje ažuriranje ponedjeljak, 02/05/2022

Glasovanje na slobodnim i demokratskim izborima građansko je pravo koje vam daje priliku da odaberete svoje predstavnike zadužene za odlučivanje o javnim pitanjima koja utječu na cijelo društvo. Zbog toga je vrlo važno iskoristiti to pravo kako biste odlučili o modelu društva koji želite i razmislili o tome koga ćete izabrati za provedbu te vizije. No, koliko godina morate imati da biste mogli glasovali? To se razlikuje od jedne do druge zemlje, stoga saznajte!

Trenutačno stanje u Europi

Koliko zemalja EU-a omogućuje osobama mlađima od 18 godina da glasuju na izborima? Što mislite? 20, 15 ili 8 država članica EU-a? Prema vašem mišljenju, koje bi zemlje to mogle biti?

Točno je da je taj broj znatno manji jer zasad samo Austrija (kao prva zemlja!) te Malta i Belgija dopuštaju mladima u dobi od 16 i 17 godina da glasuju na izborima za Europski parlament. Samo Austrija i Grčka (za mlade u dobi od 17 godina) to dopuštaju na nacionalnim izborima. Izbori na različitim razinama (lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj) provode se u skladu s različitim izbornim pravilima.

Međutim, trebali biste imati na umu i činjenicu da je u nekim državama članicama EU-a (Belgija, Bugarska, Cipar, Grčka i Luksemburg) glasovanje na europskim izborima obvezno. Može se s pravom pretpostaviti da će u njima odaziv zasigurno biti veći nego u onim zemljama u kojima glasači mogu odlučiti hoće li izaći na izbore ili ne. Osim toga, možemo se zapitati i kako se taj pristup mijenjao kroz povijest, od vremena kada su se ljudi borili za pravo glasa do danas kada je to u nekim državama obveza.

Suprotno uvriježenoj pretpostavci da mladi nisu zainteresirani za politiku, upravo su oni najglasniji u zauzimanju za rodnu ravnopravnost, donošenje mjera za borbu protiv klimatskih promjena ili zabranu neplaćenog stažiranja. Politika se mijenja s vremenom, a mladi su naučili prilagoditi svoje načine sudjelovanja i komuniciranja u borbi za promjene koje žele vidjeti u društvu. 

Unatoč postojećim načinima građanskog angažmana, kao što su pokreti mladih, aktivizam na internetu, volontiranje, sudjelovanje u inicijativi europskih građana ili u dijalogu EU-a s mladima koji im omogućuju da dođu do tvoraca politika, davanje prava glasa snažna je poruka mladima kojima se tako daje do znanja da je njihov glas važan te da se njihovo mišljenje čuje i uzima u obzir. 

O čemu je riječ u raspravi? Pogledajmo prednosti i nedostatke

Argumenti protiv snižavanja dobi za glasovanje ispod 18 godina temelje se na neurološkom razvoju mozga za koji se znanstveno tvrdi da se do te godine još uvijek razvija i sazrijeva. Nadalje, neki tvrde da mladi nisu dovoljno informirani o politici i odlukama na koje mogu utjecati svojim glasovima. 

Vještine u korištenju društvenim medijima i novim tehnologijama koje mladi lako stječu mogle bi se dopuniti obrazovanjem o aktivnom građanstvu kako bi im se pružili potrebni alati i resursi za razumijevanje načina na koji politika funkcionira, kao i vlastite uloge.

S druge strane, argumenti za davanje prava glasa mladima starijima od 16 godina ukazuju na činjenicu da se time može stvoriti i ojačati demokratska navika koja će pridonijeti većem izlasku na izbore kasnije u životu. Davanje glasačkih prava mladima stoga dugoročno uvelike doprinosi izborima jer potiče aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima od rane dobi. Osim toga, u mnogim zemljama zakonito je raditi od dobi od 16 godina. Zaposlene osobe mlađe od 18 godina koje plaćaju poreze trebale bi imati pravo odlučiti na koji će se način taj novac trošiti. 

Naposljetku, davanje prava glasa mladima bilo bi u skladu s drugim pravima koja već uživaju, kao što su pravo na vožnju motociklom ili odlučivanje o zdravstvenim pitanjima koja se odnose na njih bez pristanka roditelja, koja se obično dobivaju u dobi od 16 godina.

Daljnji koraci

Tijekom povijesti postupno se snižavala dob za glasovanje na izborima. EU želi što je više moguće uključiti mlade u izbore. U ožujku 2022. Europski parlament postigao je kompromis o izborima za EU koji je uključivao snižavanje dobne granice za glasovanje na 16 godina za sve države članice EU-a, osim ako države članice odluče drukčije. 

U okviru projekata koji se financiraju iz programa Erasmus+, kao što je projekt Youth Upgrade for Europe project, Europska komisija također želi dati novi poticaj europskoj demokraciji i što prije uključiti nove generacije u izborne postupke. 

Osim toga, Vijeće Europe kao prvi korak promiče snižavanje dobi za glasovanje na 16 na lokalnim i regionalnim izborima. 

Jeste li vi spremni glasovati? Ili dajete prednost drugim oblicima aktivnog građanstva?

Poslušajte intervju koji je Mireia Pla Mateu iz Eurodeska vodila s Nicolaijem Boysenom, članom Odbora Europskog foruma mladih, kako biste dobili više ideja o važnosti snižavanja dobi za glasovanje.